Finci su najsretnija nacija na svijetu, ali država grca u dugovima
FINSKA, zemlja koja je devet godina zaredom proglašavana najsretnijom na svijetu, suočava se s najavama teške zime i najstrožeg proračuna u posljednjih nekoliko godina, usmjerenog na veliku štednju. Uoči izbora u travnju, rasprava se ne vodi o tome hoće li biti rezova, već koje će usluge, socijalna davanja i mirovine biti najviše pogođene. Finski pokazatelji duga i deficita najgori su od 1990-ih, kada su slom bankarskog sustava i raspad Sovjetskog Saveza, tada ključnog izvoznog partnera, izazvali duboku gospodarsku krizu, piše DW.
Rast javnog duga
Finski statistički ured potvrdio je prošlog mjeseca da je javni dug u drugom tromjesečju dosegnuo 90,3 posto BDP-a, dok je prije pandemije iznosio oko 65 posto. Jedan od uzroka je na istoku: Finska je nakon ulaska u NATO, potaknutog ruskom invazijom na Ukrajinu, povećala izdatke za obranu.
Uz to, Helsinki se suočio sa znatno višim troškovima energije nakon što je prekinuo ovisnost o Moskvi, od koje je nabavljao otprilike trećinu energenata. Ipak, finska vlada troši više nego što prihoduje još od financijske krize 2008. i 2009. godine, dijelom zbog starenja stanovništva i sporog gospodarskog rasta. Državna financijska uprava prošlog je mjeseca prognozirala da će proračunski deficit 2026. godine iznositi 4,2 posto BDP-a.
Pritisak iz Bruxellesa
Bruxelles zahtijeva od Helsinkija smanjenje novog zaduživanja jer pravila Europske unije nalažu da deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a. Europsko vijeće je u siječnju pokrenulo postupak i dalo Finskoj rok do kraja 2028. da se uskladi s tim ciljem. Vlada premijera Petterija Orpa, koja je na dužnosti od lipnja 2023., planira uštedjeti oko devet milijardi eura u ovom mandatu. Ekonomisti upozoravaju da će iduća vlada, bez obzira na to tko pobijedi na izborima, morati provesti znatno veće rezove.
"Procjene se trenutno kreću između osam i jedanaest milijardi eura", rekao je za DW Jarkko Kivistö, savjetnik u odjelu za monetarnu politiku i istraživanje Finske središnje banke. Početkom godine su se sve političke stranke, osim jedne, složile podržati fiskalno pravilo kojim se buduća vlada obvezuje da do 2031. ograniči proračunski deficit na između dva i 2,5 posto BDP-a.
Vladini planovi štednje
Orpova konzervativna Nacionalna koalicija (Kokoomus) jedina je stranka koja obećava dodatne uštede od devet milijardi eura ako osvoji drugi mandat. Orpo planira daljnje rezove u zdravstvu, skrbi i socijalnoj zaštiti, kao i mjere u strukovnom mirovinskom osiguranju, ali bez smanjenja postojećih mirovina. Dok socijaldemokrati predlažu da se teret reformi rasporedi između smanjenja izdataka i povećanja poreza, Orpo želi ostvariti cilj bez podizanja poreza, što bi značilo da bi najveći teret podnijele javne usluge. Kivistö je ipak upozorio: "Deficit je toliko velik da bi bio potreban paket mjera koji uključuje i povećanje poreza i smanjenje izdataka."
Iako je stopa rizika od siromaštva u Finskoj ispod prosjeka EU-a, zemlja ima jednu od viših stopa nezaposlenosti u Uniji. U kolovozu je, prema Eurostatu, iznosila 10,3 posto, neznatno više od Španjolske (10 posto). Nezaposlenost mladih dosegla je 23,3 posto, dok je prosjek EU-a 15,4 posto. Lauri Olappa, ravnatelj Finskog centra za nove gospodarske analize, upozorio je da bi novi krug štednje bio težak udarac za domaće gospodarstvo jer potrošnja kućanstava već pada.
"Više od četvrtine stanovništva radi u javnom sektoru; ako tim radnicima zaprijete otkazi, stopa štednje će porasti, a privatna potrošnja ponovno će se smanjiti", rekao je Olappa za DW. Unatoč nizu opterećenja, od pandemije i viših kamata do posljedica dvaju ratova, nacrt proračuna za 2027. i dalje predviđa manjak od 12,4 milijarde eura.
Povećani vojni izdaci
Finska se još prije rata u Ukrajini obvezala kupiti 64 borbena zrakoplova F-35A od SAD-a za oko 8,4 milijarde eura. Tijekom rata u Ukrajini, koji traje više od četiri godine, Finska je povećala vojne izdatke s 4,5 na više od osam milijardi dolara godišnje, pokazuju podaci Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI). U travnju je vlada najavila da će obrambene izdatke dodatno povećati na 3,2 posto BDP-a, čime se približava NATO-ovom cilju od 3,5 posto. Zbog cijena nafte koje se zbog sukoba u Iranu drže blizu 100 dolara po barelu, vlada se zasad opire pritisku da poveća subvencije za gorivo. To se događa unatoč tome što je Finska središnja banka zabilježila rast troškova uvoza energije od 50 posto u prvim mjesecima iranskog sukoba. Iako su prelazak na obnovljive izvore i pokretanje nuklearnog reaktora Olkiluoto 3 2023. godine ublažili težu energetsku krizu, središnja banka je tijekom ljeta upozorila da bi trajno visoke cijene nafte i plina iduće godine mogle usporiti gospodarski rast i povećati inflaciju. Jedina svijetla točka je uspješan finski izvozni sektor, koji bilježi snažan priljev narudžbi u metalnoj i brodograđevnoj industriji. Olappa je tu dinamiku usporedio s "procvatom Nokije" i ocijenio da postoji mogućnost da izvoz izvuče zemlju iz recesije, pod uvjetom da potražnja iz ostatka Europe ostane jaka.
Suzdržana reakcija tržišta
Unatoč problemima s deficitom, reakcija tržišta na finske dugove dosad je bila suzdržana. Rejting agencije zadržale su stabilne izglede za zemlju, s iznimkom agencije S&P, koja je u travnju izglede ocijenila "negativnima", ali nije snizila sam rejting. Premija na kamatu koju Finska mora plaćati za desetogodišnje obveznice u odnosu na Njemačku iznosila je 6. listopada 38 baznih bodova. Za usporedbu, kod Francuske je ta vrijednost bila 128, a kod Italije 107 baznih bodova. To pokazuje da ulagači finski državni dug i dalje smatraju jednim od najsigurnijih u Europi. Takva situacija, međutim, vrijedi samo dok se ne pojavi novi šok, poput dugotrajnijeg rasta cijena nafte, nove eskalacije sukoba s Rusijom ili dužničke krize u eurozoni s fokusom na Francusku.
Finska bi idućeg ožujka mogla deseti put zaredom biti proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. No, s obzirom na to da mjesec dana kasnije slijede izbori i suočavanje s posljedicama desetljeća zaduživanja, ostaje otvoreno pitanje kako će se zemlja nositi s nadolazećim izazovima.