FINCI sutra biraju novog predsjednika, čija je uloga u vođenju vanjske politike postala važnija zbog rasta tenzija sa susjednom Rusijom izazvanih ratom u Ukrajini.

Geopolitičke promjene u Europi zadavat će najviše glavobolje novom predsjedniku, koji je i vrhovni zapovjednik finskih oružanih snaga.

Dvojica političara predvode ukupno devetero kandidata, bivši konzervativni premijer Alexander Stubb i bivši ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto iz Zelene stranke, koji je neovisni kandidat. Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će oni vjerojatno ići u drugi krug izbora 11. veljače.

"Idući predsjednik Republike bit će prije svega predsjednik Zapada, predsjednik članice NATO-a, a jedan od naših najvažnijih odnosa naše je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama", rekao je Stubb nedavno u televizijskom intervjuu.

Odnosi između Moskve i Helsinkija pogoršali su se nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. potaknuvši Finsku da odustane od dugogodišnje vojne neutralnosti i pridruži se NATO-u u travnju 2023. Rusija, s kojom Finska dijeli granicu dugu 1340 kilometara, brzo je upozorila da će odgovoriti "protumjerama".

Nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu 2023., Finska je zabilježila povećan priljev migranata bez viza na istočnoj granici.

Helsinki smatra da je riječ o hibridnom napadu Moskve kako bi destabilizirala zemlju. Finska je zatvorila svoju istočnu granicu u studenom.

U razdoblju poslije Hladnog rata Helsinki je održavao dobre odnose s Moskvom

Sadašnji predsjednik Sauli Niinisto ponosio se bliskim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije nego što je postao jedan od njegovih najžešćih kritičara.

Svi predsjednički kandidati zagovaraju neovisnost Finske i njezinu novu ulogu kao članice NATO-a, rekla je Hanna Wass, zamjenica dekana Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Helsinkiju.

"Svi imaju snažnu ideju koja naglašava samodostatnost, u smislu da bi Finska u budućnosti trebala neovisno voditi brigu o svojoj obrani i također aktivno pridonositi izgradnji zajedničke europske obrane i nordijske suradnje", rekla je Wass za AFP.

Tuomas Forsberg, profesor vanjske politike na Sveučilištu u Tampereu, rekao je da svi kandidati imaju slična vanjskopolitička stajališta. "Bit će više riječ o izboru osobe na osnovi njezine vjerodostojnosti i pouzdanosti i kako je se percipira kao vanjskopolitičkog lidera te određenih vrijednosti i što osoba predstavlja", rekao je.

Finci vjeruju predsjedniku 

Ispitivanje javnog mnijenja, čije je rezultate u ponedjeljak objavio dnevni list Helsingin Sanomat, pokazalo je da je Stubb u vodstvu s 22 posto potpore birača, a Haavisto na drugom mjestu s 20 posto.

"Obojica imaju veliko iskustvo u unutarnjoj i vanjskoj politici, što birači izgleda najviše cijene", rekla je Wass. "Poznati su političari već dugo, nekoliko generacija", kaže.

Premda dijele slična politička stajališta, Haavisto i Stubb imaju različit background, rekao je Forsberg.

"Njihov background i vrijednosti prilično su različiti jer je Alex više predstavnik desnice, a Haavisto ljevice, čak i ako Haavisto pokušava naglasiti da kod njega nema ničeg 'crvenog', da zastupa srednji put kao zeleni", tvrdi Forsberg.

"U drugom krugu izbora presuditi bi mogle debate"

"U drugom krugu izbora presuditi bi mogle debate", rekao je Forsberg.

Odmah iza njih dvojice slijedi kandidat krajnje desne Stranke Finaca Jussi Halla-aho, kojeg podržava 18 posto birača, a iza njega je bivši europski povjerenik Olli Rehn, kojeg podržava Stranka centra, s potporom od 12 posto. I Halla-aho i Rehn mogli bi ući u drugi krug, rekao je Forsberg.

U ozračju obilježenom općim skepticizmom u pogledu toga što se može postići putem parlamentarne politike Finci radije više vjeruju u instituciju predsjednika, rekla je Wass.

"Predsjednika se smatra snažnim akterom kojem ljudi vjeruju", kaže.

Odaziv birača na predsjedničkim izborima u Finskoj obično je oko 70 posto.