SEDAM je mjeseci prošlo otkako se aktiviralo veliko klizište na Pantovčaku, na području predsjedničkog kompleksa. Tada je došlo do oštećenja rampe i nadstrešnice na glavnom ulazu u Predsjedničke dvore, pa je ulaz prebačen otprilike 500 metara dalje, sa strane Prekrižja.

Riječ je o klizištu starom 15 godina koje je opet aktivno. Još 2015. uvršteno je u katastar Grada Zagreba s ostalih tisuću klizišta koja se nalaze na području grada. Ovo klizište je vezano za još 20-ak klizišta koja se nalaze u krugu Ureda predsjednika.

Galerija

Iz Grada Zagreba su za Jutarnji potvrdili da je riječ o najvećem klizištu u Hrvatskoj. Ono je trenutno veličine 65.000 četvornih metara i riječ je o površini 13 nogometnih igrališta. 

Početni plan bio da se sanacija završi u roku od četiri mjeseca

Klizište se aktiviralo na dijelu na koji je još 1960-ih nasipan materijal. "Logično je da je odmakom vremena došlo do destabilizacije takvog nasutog materijala, a i količina kiše koja je bila čitavo ovo vrijeme... Moguće je da je potres koji je bio 2020. načeo cjevovode koji su bili uz trup ceste, pa su oni reagirali kasnije i 2023. pukli", objašnjavao je početkom ožujka Goran Mazija, voditelj geotehničkog katastra Grada Zagreba.

Radovi na sanaciji započeli su 11. ožujka, a na početku je plan bio da budu završeni u roku od četiri mjeseca. Međutim, situacija se u narednim mjesecima dodatno pogoršala jer je došlo do dodatnog pomicanja tla. Sad je plan da sanacija bude gotova do kraja godine. Ukupna cijena sanacije bit će poznata tek kad radovi završe.

Profesor s Građevine: Svaka gradnja djeluje na promjenu geometrije

Profesor riječkog Građevinskog fakulteta Željko Arbanas još je ranije za Index objasnio kako je došlo do aktivacije klizišta. Kazao je da na području grada Zagreba, posebice prema Medvednici, postoje nepovoljna geološka građa, strmi nagibi te puno ljudske aktivnosti koja djeluje na pojavljivanje klizišta.

"Svaka gradnja djeluje na promjenu geometrije. To se odnosi i na isijecanja za cestu i građevine te naročito na iskope kanala za instalacije. Ako se to radi nepažljivo i bez razmišljanja i sagledavanja utjecaja na stabilnost, može se aktivirati klizište.

Upravo je to problem kod Pantovčaka. Iako nisam direktno uključen, znam da klizište nije nastalo sada, problem postoji dugi niz godina. Jednostavno je problem s instalacijama koje se pronalaze tamo. Znači, puštanje vode iz kanalizacije, pucanje vodovodnih cijevi je nešto što jako djeluje na pokretanje klizišta. 

Kada se to klizište aktiviralo, u Hrvatskoj nije došlo ni do jednog drugog klizišta. To znači da nije bilo kiše koja bi to uzrokovala, već je šteta na instalacijama bila tolika da je količina vode iz njih pokrenula klizište", naveo je.