SVEMIRSKI teleskop James Webb (JWST) nedavno je snimio nevjerojatnu fotografiju Urana na kojoj možemo vidjeti njegove prašnjave prstenove, oluje koje haraju atmosferom te polarnu kapu. NASA je sada objavila poboljšanu verziju snimke, s više valnih duljina, na kojoj se mogu vidjeti i neki od Uranovih 27 mjeseca.

Treba imati na umu da je jako teško većinom teleskopa vidjeti prstenove oko Urana jer se sastoje od tamnog kamenja i prašine, koji reflektiraju jako malo Sunčeve svjetlosti. Prije JWST-a su ih izravno snimila samo dva teleskopa; jedan na svemirskoj letjelici Voyager 2 1986. godine i opservatorij Keck na Havajima. 

No JWST je poseban uređaj. Radi se o revolucionarnom, devet milijardi dolara vrijednom infracrvenom svemirskom teleskopu koji je sto puta osjetljiviji od teleskopa Hubble. Svemir promatra uglavnom u infracrvenom spektru, zbog čega može prodrijeti kroz "tamne" oblake plina i prašine. Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.     

Oluje u atmosferi 

Na novoobjavljenoj fotografiji uz prstenove možemo vidjeti i 14 od 27 prirodnih satelita koji kruže oko ledenog diva: Oberona, Titaniju, Umbrijel, Juliju, Perditu, Rozalindu, Puka, Belindu, Dezdemonu, Kresidu, Arijel, Mirandu, Bjanku i Porciju.  

Upečatljiva je i sezonska polarna kapa oblaka na sjevernom polu planeta. U blizini i ispod južne granice polarne kape možemo vidjeti nekoliko "svijetlih" naoblaka koje su vjerojatno uzrokovale snažne oluje u atmosferi ovog hladnog, plavičastog diva. 

Da je Zemlja velika kao poveća jabuka, Uran bi bio veličine košarkaške lopte 

Uran je otprilike četiri puta veći od Zemlje. Da je Zemlja velika kao poveća jabuka, Uran bi bio veličine košarkaške lopte. Treba mu oko 17 sati da se okrene oko svoje osi i oko 84 zemaljske godine da napravi krug oko Sunca.   

Ovaj planet spada u kategoriju ledenih divova koji, kao ni oni plinoviti (Saturn, Jupiter), nemaju definiranu površinu. Većina njegove mase se sastoji od guste tekućine "ledenih" materijala - vode, metana i amonijaka. Njegova atmosfera sačinjena je uglavnom od molekularnog vodika i atomskog helija, plus ponešto metana.  

Zašto je Uran plav? 

Metan u gornjoj atmosferi apsorbira crvenu svjetlost Sunca, a reflektira plavu svjetlost naše zvijezde u svemir. Zbog toga Uran ima karakterističnu plavičastu boju. Zanimljivo je da oko njega kruži ogroman broj mjeseci - čak 27, a nazvani su po likovima iz djela Williama Shakespearea i Alexandera Popea.  

Zbog velikog nagiba njegove osi vrtnje, od oko 98 stupnjeva, Uran ima najekstremnija godišnja doba u Sunčevom sustavu. Gotovo četvrtinu svake uranske godine Sunce obasjava jedan od njegovih polova, dok onaj drugi za to vrijeme ostaje uronjen u mračnu, 21 godinu dugu zimu.