NA ZAPADNOJ strani zadarskog otoka Ugljana slovački investitor gradi dva luksuzna privatna resorta s pet zvjezdica prvi red do mora. Radove izvodi tvrtka Sitno Holding koja je u vlasništvu bivšeg slovačkog premijera i ministra gospodarstva Ludovita Černaka.

Prvi resort Lioqa u procesu je izgradnje u uvali Pavlešina na terenu od 40 tisuća metara četvornih. 21 luksuzna vila naslonjena je na već izgrađenih 15 kamenih vila s bazenima, koje su također skoro sve u vlasništvu imućnih Slovaka. Naselje vlasnicima, kako tvrdi investitor, nudi potpunu privatnost s najmodernijim pametnim sustavom ugrađenim u četiri kategorije vila. Kako bi sve imali na jednom mjestu, investitor gradi restoran, beach club, wellness & fitness te veliki bazen i plažu s marinom.

Zubčić: Provodi se građevinska agresija uz potporu HDZ-a

Projekt je posljednjih godina izazvao veliku buru u javnosti pod sumnjom na to kako se radi isključivo o privatnom interesu investitora kojem je pogodovala Općina Preko. SDP-ov zadarski županijski vijećnik Jure Zubčić u veljači je na skupštini upozorio i zadarskog župana Longina o sumnjivim predstečajnim nagodbama i kupnji zemljišta za Lioqa Resort. Zubčić smatra kako se "građevinska agresija" na otoku događa uz podršku HDZ-ovih lokalnih moćnika. 

"Ovo je projekt isključivo privatnog interesa, a ne javnog. Štoviše, taj projekt devastira prostor tako da je on prije svega protivan javnom interesu. Svakako se pogoduje privatnom investitoru čim su se izmjene i dopune urbanističkog plana donosile na Badnjak", tvrdi Zubčić i dodaje kako bi vrlo rado želio dokazati zbog čega se pogoduje, ali kaže kako bi odgovor trebale dati nadležne institucije.

Luksuzne vile gotovo rasprodane

Naselje s modernim vilama i dodatnim sadržajem, prema najavama investitora, trebalo bi biti gotovo do kraja godine i spremno za sljedeću turističku sezonu. Iako je izgradnja još u procesu, na službenoj stranici resorta može se vidjeti kako su gotovo sve vile rasprodane. Cijene vila kreću se od 1,8 milijuna eura, slobodne su i neke za 2,8 milijuna eura, a ima i još skupljih no na stranici ne piše njihova cijena.

Prodaju vila privatnim vlasnicima investitor Černak opravdava operaterom koji će upravljati cijelim resortom uz naglasak kako oni nisu tajkuni koji će privatizirati otok.

"Sve usluge će također biti dostupne svim gostima, uključujući i lokalnu zajednicu. Osim toga, razvijamo sportsko-rekreacijski prostor u blizini plaže i u gornjem dijelu resorta. Vilama će upravljati jedan operater, neovisno o obliku vlasništva. Vlasnici nisu u mogućnosti vršiti nikakve izmjene ili prilagodbe na objektima te su dužni nekretninu ponuditi u najam preko našeg operatera i jedinstvenog menadžmenta", rekao je Černak. 

Ističe kako projekt može donijeti isključivo pozitivne učinke te da nema straha za lokalno stanovništvo jer će se na otoku otvoriti nova radna mjesta. Vrijednost projekta je, tvrdi Černak, oko 40 milijuna eura. 

"Za Lioqa Resort planiramo zaposliti oko 25 osoba i postojat će apsolutna sklonost lokalne zajednice. Zato nismo razvili nikakav smještaj za zaposlenike, kao što je standard u Turskoj ili Tunisu. Vjerujemo u višak lokalnih talenata i želimo privući zaposlenike izravno s otoka", tvrdi Černak.

Načelnik Brižić odobrio projekt 

Na cjelokupan projekt pozitivno gleda i HDZ-ov općinski načelnik Jure Brižić, koji je potvrdio investitorove navode o zaposlenju lokalnog stanovništva, no broj zaposlenih se kod investitora i načelnika ipak razlikuje. "Prema trenutnim planovima investitora planirano je zapošljavanje oko 50 do 75 djelatnika, što uključuje radnike na održavanju vila, čistačice, sobarice, kuhare, konobare, vrtlare, recepcionere i osiguranje", ispričao nam je Brižić te govorio o važnosti projekta za Općinu. 

"Učinak koji ovakav projekt ima na stanovnike općine i na kvalitetu života na otoku itekako je pozitivan, od same izravne koristi zapošljavanja stanovnika do zdrave konkurencije koja doprinosi razvoju i ostalih dionika u turizmu te u drugim gospodarskim granama, kao i do prihoda općine i turističke zajednice poput komunalne naknade, vodnog doprinosa, boravišne pristojbe i turističke članarine, jer svi ti prihodi opet se ulažu u razvoj infrastrukture i doprinose boljem i kvalitetnijem životu otočana i daljnjem gospodarskom razvoju otoka", smatra Brižić. 

Pokušali smo razgovarati s lokalnim stanovništvom kojima bi se prema riječima investitora i načelnika izgradnjom resorta poboljšala kvaliteta života. Mještani nisu u potpunosti uvjereni u tu priču. Tek su nam kratko sa sumnjom komentirali da će projekt biti dobar ako ih ispred ulaza ne dočeka zatvorena ograda.

"Private beach. Truly private - truly yours"

O pitanju javnog interesa projekta Lioqa raspravljalo se i u Hrvatskom saboru, kada je početkom godine zastupnica Radničke fronte Katarina Peović rekla kako strani tajkuni već imaju informacije da će novi zakon omogućiti privatizaciju plaža.

U javnost je početkom godine izašao novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru, protiv kojeg su se razne inicijative pobunile jer su smatrale da će se zakonom otvoriti mogućnost privatizacije obale. Peović tvrdi kako su se investitori na službenim stranicama Lioqa Resorta oglašavali sloganom "Truly private - truly yours" kada je u pitanju pristup plaži. ​

"Sada umjesto spomenutog slogana stoje rečenice koje su samo posvjedočile samouvjerenost investitora u ono što je ustvrdio i prvi put, a to je da će na plaži postojati rezervirano mjesto za vlasnika vile. Iduća rečenica o tome da u Hrvatskoj plaže ne mogu biti privatne samo je skrojena kako bi zadovoljila one koji su investitora diskreditirali.

No ne mora se brinuti ako će se pitati vladu jer oni su u zakonu osigurali da plaže nisu formalno privatne, ali 70% plaže može biti nedostupno javnosti, dok koncesionar ima pravo dizati privatne tužbe protiv onih koji to budu ignorirali", kaže Peović te dodaje kako je investitoru jedino bitna zarada, a nju, tvrdi ona, može postići uz kolaboraciju vlade koja mu je zakonom išla na ruku. 

Investitor: Pogreškom smo pomiješali činjenicu prvi red do mora s privatnom plažom

Investitor je slogan za plažu "Truly private - truly yours" okarakterizirao kao nesretan događaj u kojem su pomiješali pojmove. "Pogreškom smo pomiješali činjenicu da smo prvi red do mora s marketinškim značenjem privatne plaže. Postoji više od 800 objekata u Hrvatskoj za koje operateri/vlasnici tvrde da imaju privatnu plažu i mislili smo da se ovaj naziv često koristi.

Slogan smo skinuli s naše stranice odmah nakon što smo doznali razliku u značenju. Preuzimamo punu odgovornost za ovu pogrešku i iskreno žalimo zbog ovog nesretnog događaja", rekao je Černak te dodao kako im je u planu urediti plažu koja neće praviti razliku između vlasnika, gostiju i lokalne zajednice.

Zubčić je pak mišljenja kako je investitor spreman na sve te da je Općina Preko trebala raditi u javnom interesu i stopirati devastaciju u prošlosti, koja se prema Zubčićevim riječima nastavlja na Ugljanu.

"Nije se radilo o marketinškoj pogrešci, već o planu da se uzurpira pomorsko dobro. Prostor je već u potpunosti devastiran te je investitor znao da idu izmjene Zakona o pomorskom dobru te je namjeravao u potpunosti privatizirati pomorsko dobro. Mislim da od tog plana nisu odustali, samo to više ne iznose javno" rekao je Zubčić. 

Investitor se nastavlja širiti uz obalu na Ugljanu

Slovački investitor je 2020. godine od Općine kupio teren u zoni Mačjak – Šumljak koja se nalazi četiri kilometra južno od luksuznog odmarališta Lioqa. Zemljište se prostire na 70 tisuća metara četvornih okružen sa šumom i 260 metara obalne linije na kojem je planiran drugi resort sličan prethodnom, no nešto veći.

Studijom Lukoran planirana je izgradnja 126 smještajnih jedinica, od kojih je 51 vila i 75 apartmana. Njihova vizija novog Lukoran Resorta uključuje ekskluzivne vile s infinity-bazenima, kuće sa zajedničkim bazenima i četiri apartmanska bloka. Sve jedinice su u kategoriji pet zvjezdica. Od pratećih sadržaja osigurat će recepciju, bar s točionikom, restoran s terasom, wellness zonu i podzemne garaže.

"To znači da neovisno o obliku vlasništva sve nekretnine moraju biti dostupne na tržištu turistima i gostima, a u ovom projektu vjerujemo da ćemo zaposliti oko 65 djelatnika. Time se jamči jedinstvenost odmarališta i dugoročno održavanje zone od strane jednog operatera, kao i učinkovitije iznajmljivanje i naplata naknada i poreza za općinu i državu", objašnjava Černak.

Uz odmaralište gradit će i nautičko privezište uz kapacitet od 50 vezova, a u projekt je uvršteno i uređenje plaže. Navode kako će za olakšani ulaz u more postaviti plutajuće usidrene objekte koje će nakon turističke sezone ukloniti iz mora kako ne bi značajnije utjecali na alge i morski svijet.

Čišćenje terena u Lukoranu započelo je prošle godine u listopadu kada je investitor najavljivao početak radova na proljeće ove godine, no kako su nam potvrdili, još nisu započeli s projektom. Vrijednost je oko 100 milijuna eura, rokovi završetka su predviđeni do 2026. godine.

Načelnik: Nemamo nadnaravne moći predvidjeti budućnost

Za zemljište na kojem će se graditi Lukoran resort konačna kupoprodajna cijena bila je 34.88 eura po metru četvornom, a ponudio ju je jedini ponuditelj, tvrtka Sitno Holding. Brižić tvrdi kako je početna cijena bila procijenjena na 33.38 eura, u vrijeme prodaje prije tri godine.

"Procjenitelj je napravio procjenu sukladno zakonu, istu je odobrilo županijsko povjerenstvo za procjene te je sukladno tome Općinsko vijeće Općine Preko donijelo Zaključak o prodaji navedene čestice po navedenoj početnoj cijeni. Tvrtka Sitno Holding iz Slovačke zadovoljila je sve tražene uvjete određene natječajem te se pristupilo potpisivanju Ugovora o kupoprodaji s investitorom, koji je nakon toga uplatio cjelokupan iznos od 19.496.730 kuna", objasnio je Brižić te dodao kako oni nemaju nadnaravne moći predvidjeti budućnost.

"Ni mi ni sudski procjenitelji nemamo nadnaravne moći predviđanja budućnosti, pa tako nismo znali da će uslijediti koronakriza, rat u Ukrajini i inflacija. Procijenjena cijena bila je sukladna trenutnom stanju na tržištu te je sama prodaja sukladna napravljenoj procjeni", zaključio je Brižić. 

Cijenu zemljišta u uvali Lukoran, u prvom redu do mora na potpunoj osami, komentirao je i vijećnik Zubčić. "Ako netko pronađe građevinsko zemljište uz more koje se može kupiti po cijeni od 34 eura po kvadratu, tek tad možemo raspravljati je li bilo pogodovanja investitoru. Do tad je i ta cijena kristalno jasan prikaz pogodovanja. Ključno je pitanje zašto načelnik Brižić radi sve u interesu investitora, a ne u javnom interesu", pita se Zubčić te dodaje kako cijeli slučaj zaudara na korupciju, a institucije šute.

Investitoru visoka cijena susjednog terena u vlasništvu RH

Černak je u planu imao dvofazni projekt u kojem bi na kupljenom zemljištu od Općine izgradio apartmane i vile, dok bi susjednu parcelu kupio od države i izgradio hotel.

Za parcelu veličine 300 tisuća metara četvornih u vlasništvu države procijenjeno je kako metar četvorni prvog reda do mora vrijedi oko 34 eura. Na raspisani natječaj nitko se nije javio.

"Taj dio zone još uvijek nije prodan te se nadamo da će se natječaj raspisati nakon donošenja novog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji bi trebao omogućiti da dio iznosa od prodaje bude prihod jedinica lokalne samouprave, što do sada nije bio slučaj", objasnio je načelnik Brižić. 

Investitor je rekao kako su od ponude odustali jer je parcela prilično strma, a cijena visoka. "Kada se cijena preračuna na neto efektivne kvadrate bez šume, prilično je visoka za tako veliki razvoj. Ako bi to bila poštena cijena, vjerujem da bi neki drugi programeri dali ponudu", mišljenja je Černak.

Pobuna otočkih Indijanaca

U vrijeme natječaja, na nisku cijenu zemljišta, reagirala su četvorica oporbenih vijećnika Općine Preko koji sebe nazivaju otočkim Indijancima. U otvorenom pismu vladi naveli su niz nelogičnosti prilikom izrade natječaja, a jedna je od njih je i način procjene nekretnine i same prodajne cijene.

"Dakle, cijena je određena na osnovu elaborata o procjeni vrijednosti nekretnine starog gotovo 17 mjeseci. Iz onog što ćemo nadalje iznijeti jasno je da se radi o, bez uvijanja ćemo reći, kretenizmu na državnoj razini. Dakle, prvi red uz more s tajnim pogodnostima, poznatim samo odabranima, se prodaje po 34 eura, dok je takva zemlja (prvi red uz more dozvoljena gradnja) trenutno na našem otoku postigla cijenu od 400 eura/m²", stoji u priopćenju iz 2021. godine koje su poslali općinski oporbeni vijećnici Marijo Košta, Mihovil Valčić, Ivica Profaca i Srećko Rušev.

Nakon reakcije vijećnika, nitko se nije javio na postojeći natječaj. Dvije godine nakon još uvijek nije raspisan novi natječaj za zemljište od 300 tisuća četvornih metara u zoni Mačjak – Šumljak koje je u vlasništvu države.