FOTO Tajanstvene metalne kugle isplivale na plažu u Australiji
ŠEST tajanstvenih metalnih kugli koje su prošlog vikenda isplivale na obalu plaže Forrest u sjevernom Queenslandu u Australiji vjerojatno su svemirski otpad. U ponedjeljak je to na društvenim mrežama objavila Australska svemirska agencija (ASA), piše CNN.
Veliki objekti, kolokvijalno nazvani "svemirske kugle", najvjerojatnije su tlačne posude s rakete koja je ponovno ušla u Zemljinu atmosferu, navodi agencija.
Riječ je o izdržljivim spremnicima za plinove i tekućine pod tlakom. Prema izjavama lokalnog stanovništva, kugle su bile otprilike dvostruko veće od košarkaške lopte.
Iako je svemirska agencija isprva pozivala javnost da se ne približava kuglama, hitne službe Queenslanda u međuvremenu su uklonile objekte i utvrdile da su sigurni. Iz agencije su poručili kako je moguće da će se pronaći i dodatni ostaci.
"Nikada ne dirajte, ne pomičite i ne prikupljajte predmete za koje sumnjate da su svemirski otpad. Smatrajte ih opasnima dok ne dobijete drugačije upute. Udaljite se i kontaktirajte hitne službe", poručio je glasnogovornik ASA-e u e-mailu za CNN.
Agencija trenutno surađuje s međunarodnim partnerima kako bi utvrdila s koje su letjelice kugle pale i koja je država provela lansiranje.
Problem svemirskog otpada
Smeće u svemiru može imati različite oblike, od neaktivnih satelita i praznih spremnika za gorivo do mikroskopskih čestica boje. S obzirom na to da su se svemirske inovacije i istraživanja posljednjih desetljeća proširili, znanstvenici prate kretanje svemirskih letjelica kako bi smanjili rizik od sudara satelita i potencijalnih opasnosti na Zemlji.
Unatoč tome, otpad je postao sve veći problem. Količina svemirskog otpada koju prati američka vojska porasla je za više od 104 posto od 2013. do 2024. godine - s 23.000 na 47.000 komada, pokazuju izvješća Američkih svemirskih snaga.
Budući da se većina objekata veličine od 1 milimetra do 10 centimetara smatra premalenima za praćenje, NASA procjenjuje da se u niskoj Zemljinoj orbiti nalaze milijuni komada otpada.
Padovi na Zemlju nisu česti, ali se događaju
Nije uobičajeno da svemirsko smeće pada na Zemlju, ali se to povremeno događa. U ožujku je NASA-ina svemirska letjelica ponovno ušla u Zemljinu atmosferu, iako se očekivalo da će većina sonde, ako ne i cijela, izgorjeti u tom procesu. Posljednjih godina zabilježeno je nekoliko incidenata.
Tako je 2023. godine tajanstveni cilindar dugačak tri metra isplivao na obalu u Green Headu, obalnom gradu sjeverno od Pertha u Australiji. Godine 2024. komad otpada s Međunarodne svemirske postaje, za koji se očekivalo da će izgorjeti pri padu, udario je u kuću na Floridi.
Iako nije zabilježen nijedan smrtni slučaj uzrokovan svemirskim otpadom, bilo je izvješća o ozljedama, napomenuo je John Crassidis, profesor strojarstva i zrakoplovnog inženjerstva na Sveučilištu u Buffalu u New Yorku. Šestogodišnjeg dječaka u kineskoj provinciji Shaanxi 2002. godine pogodio je fragment rakete. Nekoliko godina ranije, Lottie Williams pogođena je svemirskom krhotinom u predgrađu okruga Tulsa u Oklahomi, čime je, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, postala prva osoba za koju se zna da ju je pogodio svemirski otpad.
Potraga za rješenjima
Stručnjaci naglašavaju da smanjenje rizika zahtijeva pripremu kako bi se spriječili sudari između satelita i drugih svemirskih letjelica. "Zrakoplovna industrija s vremenom je počela proučavati neke od ovih objekata koji se vraćaju u atmosferu kako bismo pokušali razumjeti uvjete i poboljšati naše modele", rekao je Marlon Sorge, izvršni direktor Centra za orbitalne i povratne krhotine u The Aerospace Corporationu.
Većina svemirskog otpada kruži oko Zemlje opasnim brzinama, a neki komadi dosežu i do 29.000 kilometara na sat, što je prema NASA-i gotovo sedam puta brže od metka. Najnovije izvješće Europske svemirske agencije procjenjuje da je od 1961., kada je zabilježen prvi slučaj fragmentacije satelita u orbiti, više od 650 sudara između nefunkcionalnih objekata rezultiralo njihovim raspadanjem.
Ipak, izgledi da vas pogodi svemirski otpad koji padne na Zemlju i dalje su mali - manji od 1 naprama bilijun, prema The Aerospace Corporationu.
"Kako napredujemo kroz ovo svemirsko doba, sve bolje razumijemo kako se nositi s ovakvim problemima", rekao je Greg Henning, analitičar za otpad i odlaganje u istoj korporaciji. Posljednjih godina tvrtke za svemirsku tehnologiju uložile su napore u kontrolu problema.
SpaceX je, primjerice, razvio rakete za višekratnu upotrebu, a tvrtka Astroscale razvija robotsku svemirsku ruku koja može uhvatiti neaktivne satelite.
"Svijest o cijelom problemu rizika povratka objekata u atmosferu znatno je porasla", rekao je Sorge. "Mnogi operateri sada namjerno dizajniraju svoje satelite tako da ništa opasno, ili vrlo malo opasnog, preživi povratak. Moramo osigurati primjenu smjernica i pristupa za ublažavanje rizika kako bismo spriječili da ovo postane veći problem", dodao je.