BRODARSKI institut - tehnološki gigant iz zagrebačkog Sigeta koji je više od sedam desetljeća bio jedan od najvažnijih razvojnih simbola nacionalne privrede - napokon je potonuo do dna. Krajem prošle godine posljednjih dvanaest djelatnika vezanih uz Brodarski institut u stečaju dobilo je otkaze u državnoj tvrtki Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod iako su se do posljednjeg dana bavili projektima za inozemno tržište.

Golemi kompleks od deset hektara zemljišta, uronjen u nekada jedan od najuređenijih gradskih parkova, još uvijek je u državnom vlasništvu. Zgrade koje je projektirao arhitekt Marijan Haberle i arboretum predstavljaju povijesnu zaštićenu cjelinu. U jednoj od zgrada u predračunalno doba crtali su se svi dijelovi brodova u prirodnoj veličini, dok se u pokrajnjoj nalazi okrugli bazen za ispitivanja plovila.

Galerija

Danas je sve drugačije.

Od vojne tajnovitosti do likvidacije

U socijalizmu je Brodarski institut bio dosta tajanstvena institucija - kao poluvojni objekt u kojem su se projektirali ratni brodovi i podmornice - uz plovila koja su izgrađena na nasipima Uljanika, 3. maja, Brodosplita ili Viktora Lenca. Devedesetih godina u Sigetu je projektirana i raketna topovnjača Petar Krešimir IV Hrvatske ratne mornarice.

Ruđer Friganović, direktor državne tvrtke koja je zapošljavala posljednje djelatnike Brodarskog instituta, medijima je potvrdio otkaz timu stručnjaka za hidrodinamska ispitivanja.

"Odluka o likvidaciji Brodarskog instituta donesena je prije četiri godine. Taj likvidacijski postupak još uvijek traje, s tim da je najveći dio nekretnina prebačen u vlasništvo Republike Hrvatske krajem 2024. godine. Dio tih nekretnina dan je na korištenje Civilnoj zaštiti, Ministarstvu unutarnjih poslova, a dio kojeg čine upravna zgrada i bazeni Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih. Ministarstvo znanosti je dio nekretnine stavio na raspolaganje FER-u," kažu za Index u Hrvatskoj brodogradnji - Jadranbrodu i

"O načinima korištenja nekretnina, pa i eventualnoj prodaji dijela kompleksa mogu odlučivati samo vlasnici, a to su u ovom trenutku Republika Hrvatska i Brodarski institut d.o.o. - u likvidaciji", dodaju.

"Nakon sedam desetljeća stjecanja znanja, sve je gotovo"

Marta Pedišić Buča, voditeljica odjela razvoja i istraživanja, jedna iz skupine "posljednjih mohikanaca" Brodarskog instituta, kaže za Index: "Nakon više od sedam desetljeća stjecanja znanja, sve je gotovo. To više nitko neće nastaviti. Institut je do kraja bio koristan - prošle smo godine radili na projektima za strance."

"U institutu sam radila od svog prvog do posljednjeg radnog dana. Dvije kolegice radile su ovdje dvadeset godina duže od mene, posljednje godine radile su na četiri sata iz mirovine. Ne zbog novca, nego iz entuzijazma i njima je sve ovo još teže palo. Sada nam je prošao i otkazni rok," kaže Marta Pedišić Buča koja je još uvijek nezaposlena. "Ostala sam do kraja", kaže.

Strateški projekt bivše države do samog kraja bio ključan i za hrvatsku brodogradnju

Brodarski institut osnovan je 1948. godine. Zamišljen je kao javna znanstvena ustanova za teorijska i eksperimentalna istraživanja brodogradnje, brodarstva i ratne mornarice. Predstavljao je strateški projekt bivše države, a do stečaja bio je nezaobilazan u hrvatskoj brodogradnji.

Na postojećoj lokaciji izgradnja niza uredskih, laboratorijskih i drugih prostora započela je 1949. godine. Bile su to prve urbane građevine na području Novog Zagreba gdje su bile samo skromnije seoske kuće. Izgradnja kompleksa službeno je završena 1959. godine, iako je većina zgrada bila dovršena sredinom šestog desetljeća 20. stoljeća.

Zanimljivo je usporediti kako su tek nakon Brodarskog instituta sagrađeni Hipodrom, stadion na Kajzerici, Zagrebački velesajam i Naselje februarskih žrtava, preimenovano u Remetinečki gaj.

Arhitektonska važnost

Arhitektonsko nasljeđe Marijana Haberlea, gledano kroz izgradnju Brodarskog instituta, vrlo je značajno. U katalogu izložbe "Prologomena za modernu" povjesničarka umjetnosti Jasna Galjer piše: "Međusobno povezani objekti upravne zgrade, ispitnih bazena, laboratorija, i pomoćnih objekata uklopljeni su u park osmišljen kao spoj 'mikroprostornih' hortikulturnih segmenata koji oblikovno artikuliraju dijelove kompleksa i predstavljaju specifičnu ambijentalnu vrijednost"

"Slično prethodnim rješenjima i ovdje je slobodna površina 'premrežena' promenadama koje evociraju karakter engleskog parka u kojem nije nedostajalo ni egzotičnog bilja, a posebna atrakcija bio je ribnjak u neposrednoj blizini ulaza u glavnu zgradu. Također karakteristično za Haberlea, oblikovanju ulaza je posvećena dodatna pažnja: ovdje natkrivenog konkavno-konveksnim trijemom ekspresivnih obilježja", stoji u katalogu.

"U ovom kontekstu treba navesti i za Haberlea karakterističnu suradnju s vizualnim umjetnicima: dodatnu estetsku kvalitetu i vizualni identitet Brodarskog instituta oblikovao je Raoul Goldoni. Kompleks je realiziran etapno, od zapadnog dijela parcele prema istoku. Koristeći iskustva u projektiranju složenih arhitektonsko-urbanih kompleksa, na primjer Zagrebačkog zbora, Haberle je sa suradnicima u projektu Brodarskog instituta osmislio koherentni sklop strukturalno povezanih objekata," navodi dr. Jasna Galjer.

Novi početak ili konačan kraj?

U veljači 2025. promoviran je projekt MARBLE - Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo. Financiran je iz Widening Programa Europske unije Obzor Europa. Vrijednost projekta je 30 milijuna eura i vodi ga dr. sc. Nikola Mišković.

"Zaposlenici Centra izvrsnosti uselili su se krajem 2025. godine u privremene uredske prostore namijenjene aktivnostima Centra u sklopu kompleksa Brodarskog instituta. U obnovljenim prostorima Brodarskog instituta razvijat će se napredni autonomni sustavi za pomorsku primjenu - autonomna površinska i podvodna plovila, podvodni senzorski sustavi, pomorski Internet stvari te digitalni blizanci pomorske infrastrukture - uz snažan naglasak na energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije," kažu Indexu na FER-u.

"FER, koji je za taj projekt aplicirao od 2016. godine, nema ni sredstva ni resurse da preuzme sve. Oni se žele baviti podvodnom robotikom i zainteresirani su za bazen. Što će biti s ostalim laboratorijima - ne znam. Naše znanje je specijalističko i dugo se uči i ne znam koliko je realno da se djelatnost Brodarskog instituta nastavi požele li raditi iznova. Treba pet do deset godina da se to nauči". napominje Marta Pedišić Buča.

Stručnjaci Brodarskog instituta koji su radili na projektiranju brodova već su ranije promijenili posao. Skupina ih je otišla u Brodosplit kako bi radili na ophodnim patrolnim brodovima Hrvatske ratne mornarice.

Posljednje stručnjake država je, iako su imali posla, poslala na burzu rada.