DREVNI trodimenzionalni "objekti" u obliku zvijezde još uvijek zbunjuju znanstvenike mada su otkriveni prije više od 100 godina. Prvi put ih je službeno opisao američki paleontolog Charles Doolittle Walcott 1896. godine, navevši kako se vjerojatno radi o nekoj vrsti meduze. Od tada su u depozitima škriljaca, koji datiraju prije pola milijarde godina, pronađeni brojni slični oblici.

Paleontolozi su proučavali ove forme tijekom niza godina i zaključili da se vjerojatno radi o kambrijskoj fosilnoj spužvi te takvim primjerima dali ime Brookssella alternata, odnosno taj se naziv koristio za sve fosile koji nalikuju Brookselli. No to ne znači da je znanstvena zajednica bila sasvim sigurna o čemu se točno radi. Neki su smatrali da su to ostaci crva, neki algi ili spužve staklače.

Drugi su pak sumnjali da se uopće radi o fosilu i kazali da bi ove forme mogle biti sačuvani, odnosno ovjekovječeni mjehurići plina. Sada su znanstvenici iznijeli još jedan prijedlog nebiološkog podrijetla. Pomno su proučili Brookssellu pomoću 3D snimaka visoke rezolucije i kemijske analize te ustanovili da se u stvari najvjerojatnije radi o "pseudofosilu".

"Usta" prema dolje?

U novom istraživanju tvrde kako se ne radi o spužvi, kao što je danas općenito prihvaćeno, već o neobičnom obliku silicijevog dioksida. Naime, te se čestice minerala znaju spojiti i formirati okrugle, kvadratne ili šesterokutne oblike.

"Otkrili smo da Brooksselle nemaju karakteristike staklača, odnosno nemaju spikule. Također nisu rasle na onaj način kako se to očekuje od spužvi", napisali su stručnjaci u studiji. Ono što nalikuje ustima Brookselle zapravo je orijentirano dolje prema sedimentu, što otežava filtriranje hrane iz vode kao što to čine spužve, piše Science Alert.

Kada pomislimo na usta pozicionirana na donjoj strani tijela, na pamet nam padnu morske zvijezde. No njihov predak se pojavio na Zemlji prije samo 480 milijuna godina – na desetke milijuna godina nakon formiranja stijene gdje je nađena Brookssella. Ni crvi nisu dobro objašnjenje. Mada su oni postojali tijekom kambrija, nisu imali formu morske zvijezde kao što to imaju ovi čudni nalazi.

Slični oblici na Marsu

Kada su stručnjaci usporedili Brookssellu s drugim oblicima silicijevog dioksida iz različitih kambrijskih stijena diljem svijeta, naišli su na jedino objašnjenje koje drži vodu. "Stoga smo zaključili da Brooksella ne pripada ranoj diverzifikaciji spužve u kambrijskim morima, već se radi o neobičnoj formaciji silicija, koja može nalikovati biološkim oblicima", tvrde znanstvenici.

Primjerice, stijene na Marsu bogate silicijem mogu formirati latice u obliku cvijeta (slika dolje). I ovdje na Zemlji kada munja udari u pijesak nastaju zanimljivi oblici nazvani fulguriti.

Misterij još nije u potpunosti riješen

"Brookssella me zaintrigirala jer, za razliku od većine fosila, ima 3D oblik poput napuhnutog tijesta u obliku zvijezde, što je neobično za meke četveronožne životinje poput spužve", objasnila je paleontologinja Sally Walker sa Sveučilišta Georgia.

"Spužva se obično spljošti tijekom procesa fosilizacije, posebno ako se radi o fosilu starom više od 500 milijuna godina. Također je zbunjujuća činjenica da nitko nije pregledao Brookssellu i njezinu orijentaciju. Okrenuta je prema dolje, a nema smisla da se hranila blatom", dodala je.

Ali to ne znači da su znanstvenici riješili sve misterije Brooksselle. Na primjer, još uvijek nije jasno zašto je u jednoj regiji svijeta pronađeno toliko čudnih primjeraka s istim oblikom. Ove formacije izgledaju prilično slično izvana, ali kada su stručnjaci ispitali internu dinamiku pomoću mikroskeniranja, otkrili su da su sve prilično različite.

Bit će potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo na koji su se način ti drevni oblici zapravo formirali. Istraživanje naziva Is the middle Cambrian Brooksella a hexactinellid sponge, trace fossil or pseudofossil? objavljeno je u časopisu PeerJ.