ZA MJESTO nasljednika Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke (ECB) natječu se dva kandidata, potvrdio je dužnosnik Europske unije na sastanku europskih čelnika u Dublinu. Istodobno, prema izvješćima iz Španjolske, Francuska i Njemačka blizu su dogovora o ključnim pozicijama u banci, a kao glavni favorit za predsjednika spominje se Španjolac Pablo Hernández de Cos, piše Euronews.

Iako dužnosnik nije otkrio imena kandidata, Euronews je ranije objavio da je riječ o Pablu Hernándezu de Cosu i bivšem šefu nizozemske središnje banke Klaasu Knotu. Euroskupina je prošli tjedan potvrdila obje nominacije. Predsjednik Europskog vijeća António Costa izvijestio je čelnike o razvoju situacije u petak ujutro. Njegov plan je započeti konzultacije s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ECB-a na samitu EU-a 26. studenoga.

Postavljen je i novi rok, 18. studenoga, za podnošenje kandidatura za dva preostala slobodna mjesta u šesteročlanom Izvršnom odboru koji upravlja svakodnevnim poslovanjem banke. Riječ je o pozicijama glavnog ekonomista i voditelja tržišnih operacija, koje su ključne uloge u vodstvu institucije.

Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron vode intenzivne pregovore o kandidatima. Merz je u Dublinu rekao novinarima da je dogovor blizu, ali još nije postignut. Dodao je kako mu treba još nekoliko dana za konzultacije s koalicijskim partnerima te da će njemački prijedlog predstaviti idući tjedan.

Raspodjela funkcija

Francuska naginje prema Hernándezu de Cosu, bivšem guverneru španjolske središnje banke. Prema pisanju lista El País, njegov umjereniji pristup monetarnoj politici odgovara Parizu zbog fiskalnih pritisaka s kojima se suočava. De Cos bi bio prvi španjolski ekonomist na čelu ECB-a.

Španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo u ponedjeljak je za Euronews rekao da je Hernández de Cos idealan kandidat zbog svoje stručnosti i sposobnosti postizanja konsenzusa. Prema pisanju njemačkog poslovnog dnevnika Handelsblatt, predloženi dogovor Berlinu bi donio mjesto glavnog ekonomista. Pariz bi u tom slučaju dobio poziciju koju trenutno drži Njemica Isabel Schnabel, zadužena za tržišne operacije.

Ured kancelara Merza na mjestu glavnog ekonomista želi Markusa Brunnermeiera, ekonomista sa Sveučilišta Princeton. Ta se funkcija smatra drugom najvažnijom u ECB-u. Brunnermeier bi bio prvi Nijemac na toj poziciji od odlaska Jürgena Starka krajem 2011. i zamijenio bi Irca Philipa Lanea, kojem mandat istječe u svibnju.

Ako bi pak predsjednik postao Klaas Knot, Francuska bi preuzela mjesto glavnog ekonomista, a Njemačka bi zadržala resor tržišnih operacija, dodaje Handelsblatt. Francusko-njemački dogovor u svakom slučaju vjerojatno znači da će obje važne funkcije pripasti dvama najvećim gospodarstvima eurozone. Glasnogovornik njemačke vlade izjavio je da Berlin želi "odgovarajuću" zastupljenost u vodstvu ECB-a i očekuje dogovor do kraja godine.

Upražnjeno mjesto u Baselu

Izborom Hernándeza de Cosa oslobodilo bi se i čelno mjesto u Banci za međunarodna poravnanja (BIS), gdje on obnaša dužnost glavnog direktora od 1. srpnja 2025. BIS, sa sjedištem u Baselu, u vlasništvu je svjetskih središnjih banaka i često ga se naziva "središnjom bankom središnjih banaka".

Njegov odlazak stvorio bi još jednu upražnjenu visoku poziciju, a nasljednika bi birao Upravni odbor BIS-a. Isabel Schnabel napušta ECB 3. siječnja i odlazi u MMF, što znači da će u manje od pet mjeseci otići tri od šest članova Izvršnog odbora. Zbog toga vlade o ovim imenovanjima pregovaraju kao o cjelovitom paketu.