U GRČKOJ lokalno stanovništvo ispisuje grafite. U Italiji, Portugalu i Španjolskoj posežu za vodenim pištoljima i masovnim prosvjedima. Dok se osjećaj protivljenja turizmu počeo širiti diljem Europe, jedna zemlja upadljivo šuti. I to je najposjećenija zemlja na svijetu: Francuska.

Iako svake godine dočeka oko 100 milijuna posjetitelja, Francuska rijetko dospijeva na naslovnice zbog prosvjeda protiv turizma, što suprotnost u odnosu na njezine susjede koji sve češće izražavaju frustraciju zbog prenapučenih gradova, rastućih stanarina i lošeg ponašanja, piše Euronews.

Ne postoji jedan razlog zašto je Francuska izbjegla takav otpor, a strahovi da bi se ipak mogao pojaviti nisu neutemeljeni. No predanost održivom turizmu, snažna infrastruktura i strategija raspodjele posjetitelja po regijama i sezonama igraju veliku ulogu. Za razliku od mnogih zemalja koje sada pokušavaju obuzdati masovni turizam, Francuska je temelje počela postavljati godinama ranije.

Promicanje putovanja vlakom umjesto letova

Atout France, državna agencija za razvoj turizma, održivost je postavila u središte svoje strategije. Prema desetogodišnjem Planu Destination France, vlada je 2021. godine izdvojila 1,9 milijardi eura kako bi potaknula odgovornija putovanja. To znači promicanje putovanja vlakom umjesto letova, ulaganje u manje gradove i usmjeravanje posjetitelja izvan uobičajenih destinacija poput Pariza ili Nice.

Ove je godine zemlja pojačanja napore, posvetivši se ulaganju u turizam koji je ekološki prihvatljiviji, uključiviji i digitalno napredniji. Turistički čelnici nadaju se da će to ulaganje rezultirati duljim boravcima turista, manjim gužvama i smislenijim iskustvima.

"Francuske vlasti već godinama ulažu u održiva putovanja. Fokus je sada na poboljšanju kvalitete turističkih iskustava, raspodjeli broja posjetitelja tijekom godine kako bi se suzbio pretjerani turizam te naglašavanju ekoloških, digitalnih, društvenih i uključivih turističkih praksi", kaže Veronica Diquattro, predsjednica sektora B2C i opskrbe u Omiju, tražilici putovanja za Europu.

"Turisti su u Francuskoj raspoređeni po regijama"

Francuska ima jednu od najopsežnijih željezničkih mreža u Europi - 28.000 kilometara pruga, uključujući 2800 kilometara pruga za brze vlakove. Gradovi s tek 20.000 stanovnika imaju željezničke stanice. Zahvaljujući brzim vlakovima, od Pariza do Marseillea možete stići za tri sata.

Takva dostupnost mijenja obrasce turizma, ali i politiku. Francuska je 2023. službeno zabranila domaće letove na nekim linijama koje se vlakom mogu prijeći za manje od dva i pol sata. Iako je učinak na klimu nejasan, taj je potez ipak potaknuo putovanja vlakom i vjerojatno usmjerio posjete u regije koje bi inače bile zanemarene.

Dok Španjolska ima Costa Bravu, a Italija Veneciju, Francuska ima... sve. I upravo joj to savršeno odgovara. "Turisti su u Francuskoj raspoređeni", kaže Marine Prat, dizajnerica putovanja i poslovnih događanja u Loire Secrets: "Ne idu samo na jedno mjesto. Putuju u nekoliko regija."

Djelomično je to stvar povijesti - Francuska se oduvijek promovirala kao zemlja regija. Djelomično je riječ o narativu. Od dvoraca u Loireu do vinskih podruma u Alzasu, svaka regija nudi vlastiti oblik turizma i odgovarajuću infrastrukturu.

"Sve više ljudi želi putovati izvan istraženih staza. Žele vidjeti različite krajeve, ne samo klasike poput Pariza, Normandije i juga Francuske. Sada na Instagramu mogu vidjeti da se sat i pol od Pariza lako mogu otkriti šarmantna sela, gastronomija i vrlo dinamični gradovi", dodaje Prat.

Možda manje očito, nasljeđe Francuske kao dobrog domaćina strancima moglo bi se danas isplatiti. "Francuska je stoljećima bila raskrižje kultura", kaže Prat: "Sasvim je normalno da ljudi iz cijelog svijeta posjećuju Francusku. To predstavlja važan dio našeg gospodarstva."

Ta duga tradicija ugostiteljstva, u kombinaciji sa snažnom turističkom infrastrukturom, vjerojatno je pomogla zaštititi Francusku od nekih problema prisutnih drugdje. A publika raste. Kako Prat ističe, posljednjih godina povećao se broj dolazaka s novih tržišta poput Indije, jugoistočne Azije, Australije i Afrike. I oni pronalaze sve više toga izvan velikih gradova, a i privlače ih takva mjesta.

Prošle godine Pariz je posjetilo 50 milijuna turista

"Pokušavamo prodati više lokalnih iskustava. Vrlo smo uključeni u svoju regiju. Želimo promovirati više organskih ili biodinamičkih vinara, više lokalne i organske hrane te ljude koji rade tako", objašnjava Prat.

Diquattro kaže da podaci njezine tvrtke to potvrđuju: "Putnici često biraju Pariz kao svoju početnu destinaciju." No odatle, dodaje, šire svoje putovanje, ističući da Marseille i Strasbourg brzo rastu zahvaljujući boljim prometnim vezama i većoj ponudi kada stignu.

Francuska nije izbjegla sva trenja. Česti štrajkovi - željeznički, zračni ili ostali - i dalje su dio nacionalnog ritma. Prenapučenost i gentrifikacija mogli bi se također pojaviti kao problemi. Istodobno su Olimpijske igre prošle godine donijele su toliku pozornost Parizu da ga je samo u 2024. posjetilo više od 50 milijuna ljudi.

Početkom ljeta stanovnici Montmartrea počeli su upozoravati na rastuće gužve. "Ljudi dođu na tri sata, zabave se, kupe beretku ili palačinku i odu, kao da su u zabavnom parku", rekao je jedan stanovnik za Reuters.

Vlasti se nadaju da bi regulacija mogla pomoći ublažiti najgore. Dok je kratkoročni turistički najam potaknuo stambene krize u gradovima poput Lisabona i Barcelone, vlasti su u Francuskoj djelovale brže.

Regulacija kratkoročnog najma

Prema zakonu donesenom prošle godine, Loi le Meur, lokalne vlasti mogu ograničiti broj turističkih najmova, smanjiti broj noćenja tijekom kojih se nekretnine mogu iznajmljivati (sa 120 na 90) i kazniti stanodavce koji ignoriraju pravila.

Bilo da se radi o zakonima koji reguliraju kratkoročni najam ili o glavnom planu za održiviji oblik rasta, čini se da francuski sustav funkcionira. U doba pretjeranog turizma, francusko tajno oružje moglo bi biti to što se za ovaj trenutak pripremala cijelo vrijeme.