FRANCUSKI učenici ovisni o mobitelima morat će u školi preživjeti bez njih zbog nacrta zakona što ga je ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer danas predstavio kao "mjeru detoksikacije" za borbu protiv ometenosti i zlostavljanja.

Predsjednik Emmanuel Macron, čija stranka ima uvjerljivu većinu u Narodnoj skupštini, nada se brzom usvajanju mjere u parlamentu, na vrijeme da se uvede prije sljedeće akademske godine u rujnu. 

Osnovne škole bez mobitela jedno je od Macronovih predizbornih obećanja. Više od 90 posto francuske djece stare 12 ili više godina posjeduje mobitel. 

Pokrenute rasprave i u drugim državama

Ova francuska inicijativa pokrenula je rasprave i u drugim državama poput Velike Britanije ili Irske koje su počele razmišljati o sličnim mjerama. 

"Mobiteli predstavljaju tehnološki napredak, no ne smiju monopolizirati naš život", rekao je francuski ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer za televizijski kanal LCI news. 

"Ne možete se snalaziti u tehnološkom svijetu ako ne znate čitati, pisati, računati, poštovati druge i raditi u timu", dodao je. 

Novo pravilo se odnosi i na nastavnike

Novo pravilo se odnosi i na nastavnike, pošto je vladajuća stranka u zadnji čas amandmanom dopunila prijedlog zakona. 

Neki učitelji su se javno usprotivili njihovom uključivanju u zakon, uključujući Stephanea Crocheta iz sindikata profesora UNSA, koji je za RTL radio rekao da je to uvreda za odraslo osoblje i da predstavlja sigurnosni rizik. Dodao je kako učiteljima trebaju telefoni u slučaju izvanrednih situacija. 

Pobornici mjere tvrde da upotreba pametnih telefona kod djece i mladih pogoršava internetsko zlostavljanje, olakšava pristup pornografiji i potkopava sposobnost društvene interakcije. 

Među ostalim razlozima za novo pravilo navedene su krađe mobitela, reketiranje i opsesija modnim markama, otkrio je ministar. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.