Francuska: Zakonom zabranjeno promicanje rasne, vjerske ili etničke diskriminacije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U FRANCUSKOJ je zakonom zabranjena rasna, vjerska, nacionalna ili etnička diskriminacija kao i svako nijekanje zločina protiv čovječnosti te propisana njihova nezastarivost.
U srpnju 1990. godine francuska je Nacionalna skupština modificirala zakon o slobodi tiska iz 1881. takozvanim "Gayssotovim amandmanom" temeljem kojega se zakonski kažnjavaju svi oni koji na različite javne načine osporavaju "postojanje jednog ili više zločina protiv čovječnosti definiranih u članku 6. Statuta Međunarodnog vojnog tribunala u Nuernbergu".
"Gayssotov zakon" iz 1990. ima također za cilj suzbijanje rasizma, antisemitizma i svakog drugog oblika ksenofobije a novim kaznenim zakonom iz travnja 1991. daje se nova definicija zločina protiv čovječnosti koja predviđa i doživotnu zatvorsku kaznu.
Od poslijeratnih procesa osnivačima "Višijevske Francuske", maršalu Philippeu Petainu (srpanj-kolovoz 1945.) i Pierreu Lavalu (listopad 1945.) pa do procesa iz osamdesetih godina bivšim kolaboratorima Klausu Barbieu, Paulu Touvieru, Rene Bousquetu ili Mauriceu Paponu, Francuska je u stalnom preispitivanju svoje ratne prošlosti.
U srpnju 1995. Jacques Chirac će kao jedan od svojih prvih poteza nakon izbora za predsjednika priznati "odgovornost francuske države u vrijeme okupacije", prekidajući tako s praksom dotadašnjih predsjednika, pa i samog socijalističkog predsjednika Francoisa Mitterranda, koji su u "Višijevskoj Francuskoj" vidjeli "ukidanje Francuske Republike".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Budući da je osnivač "višijevskog kolaboratorskog režima" bio slavni vojskovođa iz Prvog svjetskog rata, maršal Philippe Petaine, "pobjednik u bici kod Verduna", poslijeratni predsjednici Francuske republike, uključujući i samog Charlesa de Gaullea, polagali su vijenac na njegov grob povodom "Dana primirja", praksa koju će prekinuti prvi socijalistički predsjednik u Petoj republici Francois Mitterrand, nakon što je taj isti čin, godinu dana ranije, izazvao veliku polemiku u javnosti.
Zakonska regulativa kojom se kažnjava svaki oblik rasne i druge diskriminacije ili "povijesni negacionizam" nema za cilj ustanovljenje "državne" ili "službene istine" već - kako je svojedobno istaknuo predlagač zakona iz 1990. Jean-Claud Gayssot - priznanje "zastrašujuće zbilje", podsjećanje na vrijeme kad je po riječima Andre Malrauxa "čovjek prvi put u povijesti održao lekciju samome Paklu".
piše: Frano Cetinić
U srpnju 1990. godine francuska je Nacionalna skupština modificirala zakon o slobodi tiska iz 1881. takozvanim "Gayssotovim amandmanom" temeljem kojega se zakonski kažnjavaju svi oni koji na različite javne načine osporavaju "postojanje jednog ili više zločina protiv čovječnosti definiranih u članku 6. Statuta Međunarodnog vojnog tribunala u Nuernbergu".
"Gayssotov zakon" iz 1990. ima također za cilj suzbijanje rasizma, antisemitizma i svakog drugog oblika ksenofobije a novim kaznenim zakonom iz travnja 1991. daje se nova definicija zločina protiv čovječnosti koja predviđa i doživotnu zatvorsku kaznu.
Od poslijeratnih procesa osnivačima "Višijevske Francuske", maršalu Philippeu Petainu (srpanj-kolovoz 1945.) i Pierreu Lavalu (listopad 1945.) pa do procesa iz osamdesetih godina bivšim kolaboratorima Klausu Barbieu, Paulu Touvieru, Rene Bousquetu ili Mauriceu Paponu, Francuska je u stalnom preispitivanju svoje ratne prošlosti.
U srpnju 1995. Jacques Chirac će kao jedan od svojih prvih poteza nakon izbora za predsjednika priznati "odgovornost francuske države u vrijeme okupacije", prekidajući tako s praksom dotadašnjih predsjednika, pa i samog socijalističkog predsjednika Francoisa Mitterranda, koji su u "Višijevskoj Francuskoj" vidjeli "ukidanje Francuske Republike".
Budući da je osnivač "višijevskog kolaboratorskog režima" bio slavni vojskovođa iz Prvog svjetskog rata, maršal Philippe Petaine, "pobjednik u bici kod Verduna", poslijeratni predsjednici Francuske republike, uključujući i samog Charlesa de Gaullea, polagali su vijenac na njegov grob povodom "Dana primirja", praksa koju će prekinuti prvi socijalistički predsjednik u Petoj republici Francois Mitterrand, nakon što je taj isti čin, godinu dana ranije, izazvao veliku polemiku u javnosti.
Zakonska regulativa kojom se kažnjava svaki oblik rasne i druge diskriminacije ili "povijesni negacionizam" nema za cilj ustanovljenje "državne" ili "službene istine" već - kako je svojedobno istaknuo predlagač zakona iz 1990. Jean-Claud Gayssot - priznanje "zastrašujuće zbilje", podsjećanje na vrijeme kad je po riječima Andre Malrauxa "čovjek prvi put u povijesti održao lekciju samome Paklu".
piše: Frano Cetinić

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati