SUD U FRANCUSKOJ otvorio je istragu o tankeru usidrenom uz obalu Saint-Nazairea, koji je u veljači bio meta sankcija Europske unije jer je dio ruske "flote u sjeni". "Posada je počinila vrlo ozbiljne pogreške, koje opravdavaju pokretanje pravnog postupka", izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron na marginama europskog sastanka na vrhu u Kopenhagenu.

Međutim, francuski predsjednik želio je ostati "vrlo oprezan" u pogledu moguće veze između ovog broda, poznatog pod imenima Pushpa ili Boracay, koji plovi pod beninskom zastavom, i preleta dronova u Danskoj, piše Le Monde.

Naglasio je važnost borbe protiv ruske "flote u sjeni", brodova koji plove pod stranim zastavama i koje Moskva koristi kako bi zaobišla zapadne sankcije protiv prodaje nafte.

Popodne su se francuski vojnici ukrcali na tanker, prema novinarima agencije France-Presse (AFP). Maskirani vojnici u uniformama patrolirali su palubom broda.

Analiza putovanja broda

AFP je analizirao putovanje broda koristeći podatke s mrežne stranice za praćenje brodova VesselFinder. Tanker dug 244 metra napustio je Indiju početkom kolovoza i ostao je usidren kod ruskog sela Ust-Luga do 18. rujna, kada se uputio prema ruskoj luci Primorsk, blizu Sankt Peterburga, s druge strane Finskog zaljeva.

Zatim je ostao na naftnom terminalu oko deset sati prije nego što se ponovno uputio prema zapadu. 22. rujna, prvog dana misterioznih letova dronova iznad danskih zračnih luka, stigao je uz obale Poljske i Švedske, a zatim uz dansku obalu.

23. rujna, oko 3 sata ujutro, uočen je južno od danskog otoka Lolland, prije nego što je otplovio prema tjesnacu Veliki Belt.

U noći 25. rujna bio je oko 160 kilometara zapadno od Danske, prije nego što je u 12:35 sati krenuo prema Engleskom kanalu kako bi stigao do Atlantika i nastavio svoje putovanje prema jugu. U ponoć 28. rujna potpuno je promijenio smjer i krenuo prema francuskoj obali, gdje se zaustavio kod obale Saint-Nazairea.

Plovilo više puta mijenjalo imena i zastave

Ranije u srijedu, tužitelj iz Bresta Stéphane Kellenberger rekao je za AFP da je otvorio istragu zbog "neuspjeha u dobivanju dokaza o nacionalnosti/zastavi plovila".

Sumnja se da je plovilo sudjelovalo u preletima dronova koji su poremetili danski zračni promet, prema specijaliziranoj mrežnoj stranici The Maritime Executive, koja navodi da je plovilo možda služilo kao "lansirna platforma" ili "mamac".

Izgrađeno 2007. godine, plovilo dugo 244 metra više je puta mijenjalo imena i zastave. Prethodno je bilo registrirano u Gabonu, Maršalovim otocima i Mongoliji.

Niz incidenata prošli tjedan

Danska se prošli tjedan suočila s nizom incidenata s dronovima iznad svojih vojnih baza i zračnih luka. Letjelice su uočene iznad više vojnih postrojenja, uključujući najveću dansku zrakoplovnu bazu Karup, što je nakratko dovelo do zatvaranja civilnog zračnog prostora.

Viđenja dronova prijavljena su i u Njemačkoj, Norveškoj i Litvi. Danske vlasti nisu željele spekulirati počinitelju, no upozorile su da su upadi "djelo profesionalnog aktera" koji koristi mješavinu vojnih i civilnih metoda kako bi remetio rad ključne infrastrukture.

Danski dužnosnici su potvrdili da su dronovi primijećeni kod više vojnih postrojenja, ali nisu naveli koja su sve lokacije u pitanju. Policija nije mogla reći odakle su letjelice došle jer nisu oborene, no surađuje s danskom vojskom u istrazi.

Zračne luke Aalborg i Billund bile su zatvorene prošlu srijedu zbog dronova iznad aerodroma, dok su tri manja aerodroma zabilježila aktivnosti letjelica, ali su nastavila raditi. Prošli ponedjeljak je nekoliko dronova nakratko zatvorilo kopenhaški aerodrom, a moguće viđenje dronova privremeno je zaustavilo promet i u norveškom Oslu.