Ilustracija: 123rf.com

VIŠE od trećine svjetskog stanovništva, oko 2,6 milijardi ljudi, živi u državama i područjima zahvaćenim represijom, korupcijom i teškim kršenjima ljudskih prava, a najgore stanje je u Siriji, Tibetu i Somaliji, objavila je u udruga za promicanje političkih prava i građanskih sloboda Freedom House (FH) u svom godišnjem izvješću, koje Hrvatsku smješta u skupinu slobodnih zemalja.

Protekla godina, obilježena masovnom migracijom, suzbijanjem slobodnog mišljenja, ksenofobijom i terorističkim napadima, bila je deseta godina za redom u kojoj je zamijećen trend pada sloboda na globalnoj razini, ističe se u izvješću "Sloboda u svijetu 2015".

Diljem svijeta, 86 država i teritorija su označene kao slobodne na temelju političkih prava i građanskih sloboda, 50 spada u skupinu neslobodnih, a 59 djelomično slobodnih država i teritorija.

Hrvatska u kategoriji slobodnih zemalja od 2001.

Hrvatska je još od 2001. uvijek u kategoriji slobodnih zemalja. U kategoriji političkih prava dobila je ocjenu 1 (1 najbolja, 7 najgora), a u kategoriji građanskih sloboda ocjenu 2, što čini prosjek od 1,5 i status slobodne zemlje. Ocjene za Hrvatsku identične su u zadnjih pet godina.

Organizacija ocjenama od 1 do 7 ocjenjuje stanje političkih prava i građanskih sloboda u zemljama svijeta gdje je najviša ocjena 1 koja znači demokraciju najbližu idealu, ocjena 2 njezinu nešto manju razvijenost, a najniža ocjena 7 označava praktički odsustvo političkih prava i sloboda.

Kad su u pitanju zemlje u susjedstvu, Slovenija ima ocjenu 1, najvišu, a Srbija i Mađarska dva, koja ih i dalje svrstava u red slobodnih zemalja. Crna Gora ima ocjenu 3, a Bosna i Hercegovina 3,5 što ih čini djelomično slobodnim zemljama. Uz Makedoniju, Albaniju, Ukrajinu, Tursku, Kosovo i Moldaviju to su jedine djelomično slobodne zemlje u Europi. Bjelorusija i Rusija su u kategoriji neslobodnih.

Većina neslobodnih zemalja su bliskoistočne ili sjevernoafričke države, gdje 85 posto stanovništva živi pod represijom, zemlje subsaharske Afrike, njih 20, kao i zemlje u Euroazije u kojoj niti jedna nije svrstana u skupinu slobodnih zemalja.

Izvješće izdvaja Sjedinjene Države u kojima se situacija, iako su slobodne, pogoršava, navodeći "zabrinjavajuće povećanje uloge privatnog novca u predizbornim kampanjama", zakonodavne blokade, nedovoljnu otvorenost vlade, rasnu diskriminaciju i disfunkcionalni kaznenopravni sustav.

Slobode se smanjile u 72 države

Slobode su se 2015. smanjile u 72 države, najviše u zadnjih deset godina kada je počeo taj trend.

Situacija se poboljšala u 43 države, primjerice u Burkini Faso, Mianmaru, Nigeriji i Šri Lanki, koje su sve održale izbore.

Usporavanje kineskog gospodarstva i niže cijene sirovina ostavile su traga, rekao je Arch Puddington, potpredsjednik za istraživanja Freedom Housea i jedan od autora izvješća.

"U mnogim zemljama s autoritarnim vladama, pad prihoda zbog pada cijena sirovina potaknuo je diktatore da pojačaju politički represiju i obruše se na navodne strane neprijatelje", istaknuo je.

"Demokratske zemlje izložene su pritisku terorističkih napada i nezapamćenog broja izbjeglica, posljedica regionalnih sukoba kao što je sirijski građanski rat."

Izvješće upozorava također na manjak napretka kad je riječ o pravima žena.

Izdvajajući kao pozitivne pomake sudjelovanje žena u Saudijskoj Arabiji na izborima i ukidanje kaznenog djela preljuba u Južnoj Koreji, izvješće ističe da ti "jako ograničeni koraci koji su pozdravljeni kao pobjede... pokazuju koliko su mala očekivanja kad je riječ o napretku prema rodnoj ravnopravnosti."

Najgore ocjene u izvješću dobili su Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Eritreja, Turkmenistan, Zapadna Sahara, Sudan, Srednjoafrička Republika, Ekvatorijalna Gvineja i Saudijska Arabija.