Tekst: J.D.
Foto: Sandra Šimunović (Cropix)

U ŠEST kartica teksta naslova "Veće ambicije" ugledni londonski list Financial Times piše o borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, navodeći sve važne slučajeve, i podsjećajući na mračnu ostavštinu vremena Franje Tuđmana.

"Nema puno posebnoga oko obične bijele boje u tunelu Mala Kapela preko Velebita do središnje Hrvatske, osim cijene. 3,6 milijuna eura za šest kilometara autoceste, koji se procjenjuje na 600,000 eura, malen je u usporedbi s godišnjim proračunom od 500 milijuna eura za izgradnju hrvatskih cesta, ali je jedan od sve češćeg broja antikorupcijskih slučajeva koji sežu od korporativne prevare do krađe ušteda umirovljenika u državnim bankama", piše FT.

Europski test

Slučajevi koji su do prije godinu ili dvije bilježili malo pažnje, odjednom su postali velika vijest u Hrvatskoj, navodi list, spominjući sve velike slučajeva korupcije i kriminala, od ubojstava Ivane Hodak i Ive Pukanića, preko HAC-a, Podravke, HPB-a, li nabavke kamiona.

"Mnogo toga ovisi o hrvatskoj sposobnosti rješavanja problema, čak i daljnje širenje EU na bivšu Jugoslaviju, od koje je samo Slovenija član. Ako napori Zagreba propadnu, hrvatsko članstvo bit će ugroženo, a s njim i nade drugih zemalja u redu za proširenje – Crne Gore, Makedonije, Srbije, Albanije i Kosova. Ako proširenje zapne na Balkanu, teško će uhvatiti zalet na drugim mjestima, posebno u Turskoj", piše FT.

Europska je unija odlučna oko toga da ne ponavlja neugodnosti koje je imala zbog preranog primanja Rumunjska i Bugarske, u kojima korupcija nije riješena na adekvatan način. "Korupcija, često povezana s javnom nabavom, godišnje košta zemlju oko 820 milijuna eura, ili gotovo dva posto BDP-a, po podacima Svjetske banke. S dvije milijarde eura europskih fondova na stolu, premijerka Jadranka Kosor proglasila je politiku nulte tolerancije prema korupciji", navodi se. Kampanja čišćenja počela je nakon ubojstava Ivane Hodak i Ive Pukanića, a nastavlja se do danas.

Bivši ministri na sudu

Napominju se napori Uskoka, "udružene radne skupine policije i pravosuđa za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala". Njihovi napori nedavno su doveli do uhićenja i izvođenja na sud bivšeg ministra Berislava Rončevića, a još je jedan ministar, Damir Polančec, morao dati ostavku zbog svoje povezanosti sa šest ljudi osumnjičenih u slučaju Podravke.

"Sve bivše komunističke države istočne Europe, sa svojom nesavršenom tranzicijom u kapitalizam, pate od korupcije, ali čini se da je problem pustio dublje korijene na Balkanu. Zaista, Hrvatska je svjetionik po regionalnim standardima, kao najčišća balkanska zemlja po percepciji korupcije Transparency Internationala, pri čemu ima bolje rezultate od Grčke, koja je 30 godina članica EU. Ali EU želi da Hrvatska radi još bolje kako bi postavila više standarde drugim kandidatima", navodi se.

Teorija i praksa

Iako je HDZ nakon 90-ih godina, u kojima su "kriminalci imali široke ruke", koalicijske vlade i dolaska na vlast Ive Sanadera pokušao sam sebe pozicionirati kao modernu stranku desnog centra, "Tuđmanovo nasljeđe teško je za ostaviti sa strane. Nepisane veze 'u kojima svi znaju' teške su za dokazati na sudu, a Uskok već hoda tankom linijom između ignoriranja zločina i kršenja prava optuženih", piše se.

Ipak, navodi se i kako je teorija jedno, a praksa drugo. To se demonstrira činjenicom da je prošli mjesec u Splitu pred sudnicu došlo preko 100 radnika Skladgradnje i nogometaša iz kluba Slavena Žužula, koji su tražili da se njihovog direktora pusti. "On je dobar čovjek, socijalno osjetljiva osoba koja redovno plaća, i to dobre plaće, s godišnjim bonusima", rekao je jedan od radnika.