Financial Times objavio je detalje o malo poznatoj inicijativi za mirovne pregovore između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država, koja se odvijala u siječnju i veljači 2023. godine. U središtu inicijative bio je neslužbeni komunikacijski kanal uspostavljen s ciljem da se pronađe rješenje za rat, godinu dana nakon početka ruske invazije.

Uspostava tajnog kanala

Američki pravnik Richard Conn pokrenuo je inicijativu nakon što ga je neimenovani kontakt iz Moskve, nekoliko tjedana nakon invazije, upozorio da Rusija rat smatra egzistencijalnom prijetnjom i da je spremna upotrijebiti nuklearno oružje. "Ovo je za nas egzistencijalna prijetnja. Znamo da nas Sjedinjene Američke Države pokušavaju uništiti", rekao je Connov sugovornik i dodao da je Putin spreman upotrijebiti taktičko nuklearno oružje. "Vi bezglavo idete prema Trećem svjetskom ratu", poručio je.

Conn je, uz pomoć Erica Greena, direktora za Rusiju pri američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost, američkog bankara Boba Foresmana i Matthiasa Warniga, bivšeg istočnonjemačkog obavještajca i Putinovog bliskog suradnika, uspostavio komunikacijski kanal s ruskim predsjednikom. Kanal su nazvali "Platforma". Za uspjeh mirovnog sporazuma bio im je potreban i kontakt s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Foresman je preko američkog investitora Michaela Calveyja stupio u vezu s Aleksandrom Rodnjanskim, ukrajinskim filmskim producentom koji je sudjelovao u organizaciji mirovnih pregovora u Istanbulu 2022. godine.

Prijedlog iz siječnja 2023.

Početkom siječnja 2023. skupina se sastala na Gran Canariji kako bi definirala okvir mirovnog prijedloga. Plan je predviđao da se Rusija povuče s većine teritorija koje je netom anektirala, a crta razgraničenja uspostavila bi se prema stanju prije invazije u veljači 2022. godine. Ukrajina bi priznala rusku kontrolu nad Krimom i osigurala slobodan prolaz kopnenim koridorom do poluotoka. Zauzvrat, Ukrajina bi dobila sigurnosna jamstva država članica NATO-a, dok bi Rusija započela pregovore o odvojenom sigurnosnom sporazumu sa SAD-om.

Putin pristao, Zelenski odbio

Warnig i Rodnjanski odnijeli su nacrt dokumenta u Moskvu i Kijev. Warnig je kasnije izvijestio skupinu da je Putin detaljno proučio dokument. Prema njegovim riječima, Putin se složio s predloženom crtom razgraničenja. Nije mogao pristati na ulazak Ukrajine u NATO, ali je bio otvoren za njezino članstvo u Europskoj uniji i drugačiji sigurnosni aranžman, sličan onome o kojem se raspravljalo u Istanbulu. "Ako se možemo dogovoriti o granici i NATO-u, onda možemo razgovarati o svemu ostalom", prenio je Warnig Putinove riječi.

S druge strane, ukrajinski vojni uspjesi na terenu promijenili su situaciju. Rodnjanski je rekao da su Zelenski i šef njegovog ureda Andrij Jermak tek pogledali dokumente na njegovom telefonu. Poručili su mu da neće pristati ni na kakve teritorijalne ustupke i da vjeruju kako većinu plana mogu ostvariti bez odustajanja od teritorija. Rodnjanski, koji je smatrao da bi SAD trebao pritisnuti Ukrajinu da prihvati sporazum, komentirao je da se ponašaju kao da će se ruska vojska raspasti poput Sauronove vojske na kraju "Gospodara prstenova". Ukrajinci su se, kako navodi, nasmijali i složili s tom usporedbom. Ured ukrajinskog predsjednika i Jermak nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Propast pregovora

Nade u mirovni sporazum do prve godišnjice rata ubrzo su se rasplinule. Putin je o postojanju kanala obavijestio svog vanjskopolitičkog savjetnika Jurija Ušakova i još trojicu dužnosnika. Naložio je Ušakovu da u razgovoru s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom provjeri mandat američkih posrednika. Prema Putinovim riječima koje je prenio Warnig, Sullivan je Ušakovu rekao da SAD nije odobrio taj kanal i da su službeni kanali komunikacije dovoljni. Kada je Warnig na idućem sastanku izvijestio Putina o razvoju događaja, ruski predsjednik ga je prekinuo. Rekao je da je Sullivan ponovno razgovarao s Ušakovom i jasno poručio da SAD ne vidi potrebu za njihovim kanalom. Ubrzo nakon toga, Ukrajina je Warniga stavila na svoj popis sankcioniranih osoba. Bez službene američke podrške, kanal je izgubio na važnosti.

Propuštena prilika ili borba za utjecaj?

Sudionici "Platforme" vjeruju da su SAD i Ukrajina propustili priliku za postizanje mira pod znatno povoljnijim uvjetima od onih koje Rusija danas nudi. Conn smatra da su SAD i Ukrajina trebali provjeriti Putinovu spremnost na kompromis.

Međutim, bivši američki dužnosnici rekli su za Financial Times da Ušakov nikada nije spomenuo Warnigov kanal. To bi moglo značiti da je upravo Ušakov, a ne Sullivan, sabotirao inicijativu u internoj borbi za utjecaj unutar Kremlja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i sam Ušakov nisu odgovorili na upite za komentar.

Bivši američki dužnosnici kažu da su "Platformu" smatrali tek jednim od izvora nejasnih informacija o Putinovim namjerama. Eric Green, jedan od sudionika, negira da u tom razdoblju nije bilo ozbiljnih razgovora s Rusijom. "Postoji percepcija da nismo imali nikakvu komunikaciju s Rusima, ali to nije točno. Da je Putin doista bio zainteresiran za nešto ovakvo, njegovi su nam ljudi to mogli prenijeti na mnogo različitih načina", kaže Green. Dodaje da se čini neobičnim da bi Putin, ako je ozbiljno zainteresiran za sporazum, to pokušavao postići "preko bivšeg istočnonjemačkog špijuna koji razgovara s odvjetnikom iz New Yorka".

Warnig: Putin je bio ozbiljan

Bivši američki dužnosnici zaključili su da Putin nije imao ozbiljnu namjeru postići mir. Suprotno tome, Matthias Warnig tvrdi da je ruski predsjednik uvijek bio otvoren za razuman sporazum. "Pristao je u Istanbulu, pristao je na Richardov projekt i pristao je na prijedlog Amerikanaca na Aljasci", rekao je. "Imao sam osjećaj da je moj prijatelj to shvatio vrlo ozbiljno jer sam odmah dobio sastanke i pristup."