PREDSTAVNIKE Građanske inicijative Spasimo male iznajmljivače primio je na sastanak ministar turizma Tonči Glavina. Iznijeli su svoje zahtjeve. Glavina je dao intervju za RTL.

Sastali ste se s malim iznajmljivačima. Jeste li išta konkretno dogovorili?

Razgovarali smo vrlo konkretno. Kontinuirano razgovaramo. Čim su zatražili sastanak odmah smo na prvi mogući dan to organizirali. Ne znam koliko je razgovor bio konstruktivan, ali bio je vrlo korektan i otvoren. Prezentirao sam im neke ključne razloge zašto provodimo reformu i s kojim ciljevima.

Ova inicijativa je malo više usmjerena oko ove teme vezano za pružanje usluga u stambenim zgradama što je nama jedna od izrazito bitnih tema. Ali ono što je bitno, da kažem u kratko što je sukus problema uvjetno rečeno. Dakle, mi smo od 2016. do danas na tržište stavili preko 175 tisuća novih ležajeva u turizmu. Samo do prošle 2023. godine do danas smo stavili preko 46 tisuća novih ležajeva, a broj gostiju u toj kategoriji i turista općenito nama raste, ali relativno malo u odnosu na tu hiperinflaciju.

Ali oni kažu, tko jači taj tlači, odnosno propast će oni mali, odnosno 120 000 obitelji. Kako im odgovarate?

To definitivno ne može biti točno. Zato što podatke na kojima smo bazirali određene procjene i prijedloge koje smo donijeli su na sustavu eVisitor, koji je jedan od najboljih sustava u Europi i u svijetu, a s druge strane prohodi koji su izvađeni iz samih prijava koje privatni iznajmljivači podnose poreznoj upravi. I to definitivno neće biti slučaj. Prijedlog oporezivanja je po krevetu. Dakle, bez obzira na smještajnu jedinicu nego po krevetu. I to je balansirano dobro. Ali mi jesmo voljni razgovarat oko teme vezano za paušale.

Jeste li spremni mijenjati neke zakonske odredbe i koje?

Mi smo u proceduri donošenja zakona. Neki zakoni idu u dva čitanja u saboru, neki u jedno čitanje. Ono što smo spremni je saslušat njihove prijedloge i saslušali smo njihove prijedloge vezano za paušale i tu ćemo razgovarati i pokušat naći neko rješenje. Ali ono što je definitivno sigurno je da balansiramo tu kvalitetu života s turizmom što znači da ćemo inzistirati u tome da u stambenim zgradama gdje ljudi imaju pravo na miran i dostojanstven život da će u budućnosti pružatelj usluga morati tražiti suglasnost.

I stojite s tim da je potrebno 80 posto potpisa suvlasnika?

Imali smo sastanak u Opatiji na danima hrvatskog turizma gdje smo predložili te izmjene. Između ostalog potpredsjednik vlade gospodin Bačić je prezentirao Zakon koji sada ide u drugo čitanje...

Znači ostaje 80 posto?

Korigirano je na dvotrećinsku većinu suglasnosti. Uvedene su suglasnosti za sve druge kategorije tako da i taj dio možemo reći da smo napravili jedan iskorak koji smo na tragu upravo njihovih prijedloga i preuzeli. I činjenica jest da su to sve dobri i veliki iskoraci, ali kao zemlja koja želi održiv turizam moramo brinuti o kvaliteti života naših sugrađana, a ne da nam se prazne gradovi i da ljudi sebi ne mogu priuštiti stanovanje

Uveli ste pojam domaćina - osobe koja iznajmljuje i u tom mjestu ima prebivalište. Je li fer da netko tko ima vilu u mjestu gdje ima prebivalište plaća manji porez od primjerice umirovljenika, tko iznajmljuje mali stan, ali živi u gradu do?

Hvala što ste postavili to pitanje da svi dobiju preciznu informaciju. To je jako bitno za sve pružatelje u Hrvatskoj koji imaju objekte za turizam unutar županije i u kojoj žive oni su ostali u kategoriju domaćina.

Dobro znate da su umirovljenici gradili vikendice na moru, a bili su, recimo, u Varaždinu ili Zagrebu.

Ako mi definiramo kao domaćina kao dodatnu vrijednost hrvatskog turizma. Kako domaćin može biti netko tko apsolutno nema nikakav kontakt s gostom, s gostom se nikad ne susretne tko se s tim poslom objektivno na terenu ne može baviti, jer ako živi na kontinentu ima apartmane na moru? Dakle, to je ono klasično iznajmljivanje. I to stavljamo u neku drugu kategoriju.

Relacija Zagreb-Krk nije tako daleko.

Ali za bavljenjem djelatnosti, poslom jest. Ali činjenica jest da velika većina ostaje u toj kategoriji. Dakle, ponovit ću još jedanput. Svi pružatelji usluga koji imaju objekte na području svoje županije će ostati domaćini i kao takvi će imati određene značajne benefite i njih ćemo zaštititi, brendirati pozicionirati. A sa svim ovim izmjenama koje donosimo cilj nam priuštivo stanovanje, kvaliteta života, održivi turizam. Tako smo definirali to u svim našim strateškim dokumentima.

Evo, već se govorilo javno da i vi imate vilu, iznajmljujete. Hoćete li vi biti domaćin?

Nerado govorim o sebi, ali evo, fer je pitanje. Dakle, ja nisam ni u jednoj od tih kategorija s obzirom na to da sam i ja kao pružatelj usluga, kao što svi imaju mogućnost u sustavu poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, dakle najskupljoj, najvećoj mogućoj kategoriji koja postoji, uvjetno rečeno. Ali ona kao takva je profitabilna.

Rekli ste da ćete da ćete smanjiti apartmanizacija ovim zakonom. Što mislite koliko će ljudi odustati od tog posla?

Pa ne mislim da će itko odustati od tog posla zato što svi ovi pružatelji usluga koji sada trenutačno postoje - promjene koje mi radimo upravo radimo da ih zaštitimo da se sutra mogu baviti isto tako tim poslom, zato što popunjenost njihova kontinuiteta pada. Mi danas imamo manju popunjenost kapaciteta u privatnom smještaju nego 2017. Mi smo 2017. imali prosječnu popunjenost 66 dana. Danas je 58. Te brojke su kao nekakva naša realnost.

Ne treba biti nekakav posebno matematičar da zaključimo da, kako bude vrijeme prolazilo dalje i s bujanjem novih kapaciteta, da će oni svi raditi slabije i s restrukturiranjem ove cijele priče mi želimo omogućiti njima da i dalje taj posao rade sutra i svi koji se bave time danas će se baviti sutra. I dalje će to biti jedna od najprofitabilnijih gospodarskih aktivnosti u državi. Samo će biti nešto malo manje profitabilno nego što je trenutačno dobro.

Dobro, hoće li biti ti stanovi na tržištu? Mislite da će ići u rentu za najam?

Prvo, imamo pet godina prilagodbe roka. I u tih pet godina itekako možete pokazati svojim susjedima da se adekvatno brinete za tu nekretninu, za buku, za kućni red itd. Dakle, to je jakom jako dug prilagodbe rok, a s obzirom na to da se radi o dvije trećine, ne vjerujem da postoji ikakav problem da jedna velika većina osigura suglasnosti, ako, naravno, imaju određenu komunikaciju sa svojim susjedima.

Nemojte zaboraviti jako bitnu stvar, to je zajednički prostor, to je suvlasništvo. U stambenoj zgradi, suvlasništvo je svih stanara. I lift i stubište i parking i sve ono što tu postoji. Mislim da je i više nego realno i pošteno zbog kvalitete života naših sugrađana da ljude koji tu žive pitamo da li žele da im se svaki dan, uvjetno rečeno, u zgradi pojavljuju novi susjedi.