GLAVNI ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić u RTL-u Danas komentirao je odlazak građana u banke i mjenjačnice. "Razumijem da su ljudi zbog nedavnih zbivanja i invazije na Ukrajinu malo nervozni, da pokušavaju nešto napraviti kako bi stvorili dojam da imaju situaciju pod kontrolom.

Međutim, fundamentalnih razloga za slabljenje kune nema. Višak na tekućem i kapitalnom računu ocjenjujemo prošle godine na razini od pet posto BDP-a. Vjerojatno će biti i veći. U ovoj godini ocjenjujemo sličnu situaciju, što znači da HNB mora maknuti s deviznog tržišta tri milijarde eura koji su višak koje neće nitko uzeti", rekao je Šošić.

Iako nije želio davati financijske savjete, rekao je kako se povijesno gledano više isplatilo držati kune nego eure na depozitima. "Kamatne stope bile su nešto više, iako su se te razlike smanjile. Kamatne su stope niske, blizu nuli. Od kraja prošle godine bilježimo snažniji rast, imamo rast kunskih depozita", izjavio je pa nastavio:

"Vidimo da snažnije rastu eurski depoziti, vjerojatno u očekivanju konverzije. Naglašavamo da ne konvertiraju kune unaprijed. Najbolje je gotovinu položiti u banke i konverzija će se napraviti prema središnjem paritetu bez provizija", objasnio je.

"Rad počinje više sličiti na gatanje iz šalice kave"

Na pitanje hoće li HNB intervenirati kako bi se smanjio udar na kunu odgovorio je sljedeće: "To je bila mala intervencija od 170 milijuna eura. U vrijeme izbijanja pandemije, kada je strah bio veći, to su bili iznosi koji su se mjerili u milijardama. Ovo nije velika nervoza i nema potrebe za intervencijom", smatra Šošić.

Njihova je procjena, rekao je, "da bi inflacija mogla iznositi pet posto, nakon čega bi se trebala smanjiti, a zatim vrhunac dosegnuti u drugom tromjesečju nakon rasta cijena energije, struje i plina i da bi se u drugoj polovici godine trebala smanjivati".

"Radimo na ažuriranju projekcija. Rad počinje više sličiti na gatanje iz šalice kave. Cijene sirovina, koje su važne, mijenjaju se na dnevnoj razini. Projekcija se usvaja na savjetu HNB-a u travnju i nakon toga objave se glavni elementi projekcije", rekao je dodajući:

"Vjerojatno će se raditi o optimističnim scenarijima da će sukob kraće trajati. Ni utjecaj na cijene ne bi trebao biti veći. Korekcija bi mogla biti blaga. U lošim scenarijima je rast cijena plina i nafte na povijesne razine ili nešto još gore, poput obustave isporuke energenata."

O podizanju kamata na kredite izjavio je da HNB godinama upozorava na obustavu kriznih poticaja i postupan rast kamatnih stopa. "Krenuo je u SAD-u, američke federalne rezerve ovaj su tjedan prvi put u dvije godine podigle kamatne stope. Najavili su da će on biti postupan i kontinuiran. Amerika je najveće gospodarstvo, ti se potezi najviše prelijevaju na globalna financijska tržišta"; objasnio je.

"Imali smo od početka godine snažnu reakcija prinosa na državne obveznice. Kad se država zadužuje, prinosi su skočili s pola posto krajem prošle godine sad već na dva posto. Država neće ovim tempom moći smanjivati trošak kamatnih stopa. Taj pad troška kamata će se zaustaviti. Za građane i poduzeća vjerojatno još neće doći do rasta kamata. Europska središnja banka sporije normalizira monetarnu politiku", kaže Šošić.

Do kraja godine, prema njemu, ne bi trebalo doći do dizanja referentnih stopa: "Kada krene dizanje referentnih stopa prelijevanje na kamatne stope bit će usporeno. Likvidnost je visoka. Banke imaju 80 milijardi kuna viška likvidnosti, sredstava koja su im slobodna za plasman tako da teško da će doći do rasta kamatnih stopa na depozite, a tako neće brzo ni rasti kamatne stope na kredite."

"Smjer promjene je jasan, krajem ove, početkom iduće godine može se očekivati postupan zaokret. U scenariju u kojem bi inflacija brže rasla, ne može se isključiti snažniji rast kamatnih stopa", zaključio je Šošić.