GLOBALNO gospodarstvo mora se iz temelja preobraziti kako bi se prestalo nagrađivati zagađenje i otpad, upozorio je glavni tajnik UN-a António Guterres. U razgovoru za Guardian, nakon sastanka vodećih svjetskih ekonomista u organizaciji UN-a, Guterres je poručio da budućnost čovječanstva zahtijeva hitnu reviziju globalnih "postojećih računovodstvenih sustava" koji, prema njegovim riječima, vode planet na rub katastrofe.

"Moramo ispravno vrednovati okoliš i nadići bruto domaći proizvod kao mjerilo ljudskog napretka i blagostanja. Ne zaboravimo da uništavanjem šume stvaramo BDP. Prekomjernim izlovom ribe također stvaramo BDP", izjavio je Guterres.

Političari i kreatori politika desetljećima su kao glavni ekonomski cilj davali prioritet rastu mjerenom bruto domaćim proizvodom (BDP). Međutim, kritičari tvrde da beskonačan i neselektivan rast na planetu s ograničenim resursima ne samo da potiče klimatsku i prirodnu krizu, već i produbljuje nejednakost.

"Nadići bruto domaći proizvod znači mjeriti ono što je ljudima i njihovim zajednicama doista važno. BDP nam govori o cijeni svega, a o vrijednosti ničega. Naš svijet nije divovska korporacija. Financijske odluke trebale bi se temeljiti na nečemu višem od trenutačnog prikaza dobiti i gubitka", rekao je Guterres.

Inicijativa "Iznad BDP-a"

U siječnju je UN u Ženevi održao konferenciju pod nazivom "Iznad BDP-a" na kojoj su sudjelovali istaknuti ekonomisti iz cijelog svijeta, uključujući nobelovca Josepha Stiglitza, vodećeg indijskog ekonomista Kaushika Basua i stručnjakinju za pravednost Noru Lustig.

Njih troje dio su skupine koju je osnovao Guterres sa zadatkom da osmisli novi set pokazatelja ekonomskog uspjeha koji uzimaju u obzir "ljudsku dobrobit, održivost i pravednost".

U izvješću koje je skupina objavila krajem prošle godine navodi se da je, uslijed opetovanih globalnih šokova u posljednja dva desetljeća - od financijskog sloma 2008. do pandemije Covida-19 - potreba za ekonomskom transformacijom postala sve hitnija.

Upozorava se da su te događaje pogoršale "trostruka planetarna kriza klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i zagađenja", te da brze tehnološke promjene remete tržišta rada i produbljuju rastuću nejednakost.

Stručnjaci: BDP zanemaruje dobrobit građana

Profesor Basu, koji uz Noru Lustig supredsjeda skupinom UN-a, izjavio je: "Države su toliko zaokupljene međusobnim natjecanjem u pogledu BDP-a da se zanemaruju dobrobit običnih građana i održivost. Ako sav novi prihod odlazi u ruke nekolicine pojedinaca dok BDP raste, od svih se građana očekuje da tome kliču. To potiče hipernacionalizam, nejednakost i polarizaciju."

Profesorica Lustig dodala je kako BDP "nikada nije osmišljen da mjeri ljudski napredak, a ipak je i dalje glavno mjerilo uspjeha".

"Gospodarski rast može postojati usporedno sa siromaštvom, isključenošću, nasiljem i teškim kršenjima ljudskih prava - ishodima koji u konvencionalnim ekonomskim bilancama ostaju uglavnom nevidljivi. Cilj naše skupine nije zamijeniti BDP, već ga nadopuniti. Želimo pomoći vladama i javnosti da procijene poboljšava li razvoj doista ljudsku dobrobit, promiče li pravednost i čuva li održivost za sadašnje i buduće generacije", pojasnila je.

Potraga za novim ekonomskim modelima

Inicijativa UN-a nadovezuje se na izvješće objavljeno prošli tjedan, u kojem se navodi da su trenutačni ekonomski modeli suštinski manjkavi jer ne uzimaju u obzir utjecaj klimatskih šokova, poput ekstremnih vremenskih prilika, te bi mogli urušiti globalno gospodarstvo.

Ovi se problemi javljaju usred rastuće rasprave u akademskim, političkim i krugovima civilnog društva o stvaranju ekonomskih struktura usklađenih s većom jednakošću i održivošću. Prijedlozi sežu od zelenog kejnzijanizma i zagovornika zelenog rasta do inicijativa post-rasta, koje uključuju ekonomiju krafne, ekonomiju blagostanja i ekonomiju stabilnog stanja.

Drugi se zalažu za od-rast (degrowth), koji naglašava planirano smanjenje štetnih i nepotrebnih oblika proizvodnje, posebno u bogatijim zemljama, u korist jačanja društveno korisnih sektora poput skrbi, obnovljive energije i javnog prijevoza.

Jason Hickel, politički ekonomist, autor i istaknuti zagovornik ideje od-rasta, kaže da te ideje dobivaju na zamahu. Istaknuo je nedavno istraživanje koje je pokazalo da 73% od gotovo 800 istraživača klimatskih politika diljem svijeta podržava stavove post-rasta.

Iako podržava Guterresov poziv da se nadiđe BDP, smatra da to samo po sebi neće biti dovoljno. "Potrebna je dublja promjena sustava. Konkretno, moramo demokratizirati kontrolu nad proizvodnjom, što nam može omogućiti da promijenimo što proizvodimo i za koga.

Dominacija BDP-a nije slučajna. Ona postoji jer BDP mjeri ono što je vrijedno kapitalu. To je struktura kapitalizma koju na kraju treba nadvladati", zaključio je Hickel.