JURIŠALI su u velikim skupinama pod teškom paljbom, kao da uopće ne primjećuju dronove ni rafale iz automatskog oružja. Tisuće su poginule, a mnogi su radije birali samoubojstvo nego predaju. Na kraju 2024. godine Pjongjang ih je poslao u rusku regiju Kursk kako bi pomogli odbiti ukrajinsku ofenzivu, pri čemu su platili golemu cijenu: od 13.000 poslanih vojnika, poginulo ih je i do 3000. Iako se činilo da su nakon toga nestali s bojišta, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da se sprema njihov masovan povratak te da bi Rusija uskoro mogla rasporediti do 50.000 novih sjevernokorejskih vojnika, piše BBC.

Povijesni manevar Kim Jong-Una

Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) procjenjuje da se na ruskom teritoriju još uvijek nalazi oko 8500 sjevernokorejskih vojnika raspoređenih u četiri brigade koje drže granicu u Kursku. "Oni ne sudjeluju u aktivnim borbenim operacijama i njihove postrojbe nisu zabilježene na privremeno okupiranim teritorijima Ukrajine", potvrdio je HUR za BBC.

Stručnjaci ističu da je slanje elitnog korpusa "Storm" u Kursk bio povijesni manevar Kim Jong Una – najveća borbena formacija ikada poslana u inozemstvo – koji je Sjevernoj Koreji donio neprocjenjivo iskustvo. Kako ističe dr. Yang Uk iz Instituta Asan u Seulu, sjevernokorejski vojnici "sada znaju što je to moderno ratovanje".

"U svim džepovima imali su samo municiju, bez ijednog dokumenta"

Ukrajinski padobranac s pozivnim imenom "Sultan", koji se protiv njih borio u Kursku, opisao ih je kao topovsko meso koje je stalno jurišalo u valovima po 15 do 20 ljudi bez prestanka kretanja.

"Kad smo pretraživali mrtve Ruse, nalazili smo osobne stvari, dokumente i opremu. No kad smo pretraživali baš Sjevernokorejce, jedino što smo na njima našli bilo je streljivo. Provjerili smo apsolutno sve male džepove – nije bilo nikakvih dokumenata, ničega", ispričao je Sultan, dok su drugi vojnici potvrdili da su bili bez pancirki, kaciga i zimske odjeće.

Koliko je indoktrinacija duboka, pokazala je i snimka na kojoj ranjeni sjevernokorejski vojnik u šumi, dok mu prilaze Ukrajinci, aktivira bombu ispod brade uzvikujući ime svog vođe. Sam Kim Jong Un je u travnju 2025., na komemoraciji u Pjongjangu kojoj je nazočio i ruski ministar obrane Andrej Belousov, javno slavio te borce kao "heroje koji su bez oklijevanja izabrali raznijeti sami sebe kako bi obranili veliku čast". BBC-jeva analiza spomen-obilježja u Pjongjangu navodi najmanje 2300 poginulih, dok ukrajinski obavještajci govore o 3000 mrtvih i 1500 ranjenih.

Od 11.000 do 14.000 sjevernokorejskih boraca u Kursku, ukrajinske snage su žive uhvatile samo dvojicu. "Za nas je odlazak u zarobljeništvo zločin. To jednostavno nije opcija, mi ne možemo biti ratni zarobljenici", rekao je u zatvoru u Ukrajini jedan od njih, predstavljen kao Baek Pyeong-gang, dodajući da je četiri dana ležao ranjen od drona prije nego što je greškom prišao Ukrajincima misleći da su ruski saveznici.

Zarobljeni samo zato što su ostali bez bombi

Drugi zarobljenik, Lee Kang-eun, priznao je da osjeća tešku krivnju što je uopće preživio jer su ga našli teško ranjenog u ruku i čeljust na bojištu koje je "smrdjelo po krvi": "Nisam imao bombu ni noževe da se sam raznesem." Obojica odbijaju povratak u Sjevernu Koreju jer vjeruju da bi im vlasti "pobile cijelu obitelj", pa mole da ih pošalju u Južnu Koreju, koja ih je spremna primiti. Pjongjang nikada nije zatražio njihovo izručenje – to je učinila samo Moskva.

Glavni razlog zašto Kim šalje svoje najbolje trupe u tuđi rat leži u novcu i naoružanju. Lim Soo-ho iz Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu procjenjuje da je Sjeverna Koreja prodajom oružja i slanjem vojske Moskvi zaradila gotovo 10 milijardi dolara. "Godišnji BDP Sjeverne Koreje procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara. To znači da su kroz izvoz oružja i slanje trupa u dvije i pol godine zaradili trećinu svog godišnjeg BDP-a, što je za tako malo gospodarstvo ogroman iznos", objašnjava Lim.

"Golem geopolitički zaokret"

Uz devize, naftu i hranu, Kim Jong Un je ovim potezom slomio višedesetljetnu potpunu ovisnost o Pekingu i osigurao si ravnopravnije mjesto uz Vladimira Putina i Xi Jinpinga. "Ovo je ogroman geopolitički zaokret", naglašava Lim.

Ranije je Sjeverna Koreja u teškim trenucima izolacije uvijek pružala ruku Južnoj Koreji, Japanu ili SAD-u kako bi normalizirala odnose, no sada, s čvrstim vezama s Rusijom, Kim gura tezu o novom hladnom ratu i multipolarnom poretku te otvoreno slavi postignuća koja nisu ostvarili ni njegov otac ni djed.

Rusiji očajnički fali 6000 vojnika mjesečno

No pred Kimom su opasnosti jer sjevernokorejske snage dosad nisu stupile na ukrajinski teritorij, što bi izazvalo žestok odgovor Južne Koreje koja Ukrajini zasad šalje samo nesmrtonosnu pomoć. Zelenski to uporno koristi kako bi pritisnuo Seul da pošalje napredne sustave protuzračne obrane. Tvrdi da se u ruskoj regiji Voronjež od lipnja priprema prihvat novih postrojbi te da Pjongjang priprema isporuku novih balističkih projektila Rusiji.

"Rusija pomaže Sjevernoj Koreji da savlada moderno ratovanje, unaprijedi svoje oružje i stekne stvarno borbeno iskustvo. To predstavlja prijetnju svakoj zemlji u Aziji koja se nalazi u dometu sjevernokorejskih projektila", upozorio je Zelenski u svom obraćanju.

Rusiji su ovi ljudi nasušno potrebni jer se četiri i pol godine od početka invazije suočava s katastrofalnim manjkom ljudstva. Zapadne i ukrajinske obavještajne službe procjenjuju da Moskva svakog mjeseca gubi oko 6000 vojnika više nego što uspije unovačiti, zbog čega u rat već masovno ubacuje plaćenike iz Kolumbije, Kenije i Kameruna, pa i regularne postrojbe iz Sjeverne Koreje.

Za Moskvu i Pjongjang to je savez iz čistog interesa u kojem obje strane dobivaju ono što im treba. Sjeverna Koreja će bez oklijevanja nastaviti slati svoje ljude da ginu u ruskom ratu, ali samo dok joj se to isplati.