JAKE geomagnetske oluje koje su se formirale nakon što je jedna pjega na Suncu izbacila čak 17 erupcija trebale bi udariti u Zemlju i izazvati geomagnetsku oluju čiji će se efekti osjetiti danas i sutra.

Dvije od erupcija spojile su se u jedan "kanibalski koronalni izbačaj mase" koji je pojurio prema Zemlji brzinom od 3.027.599 km na sat.

Sunčeva pjega, nazvana AR2975, počela je izbacivati solarne baklje električnih nabijenih čestica 28. ožujka (slika dolje).

Kombinacijom izbačaja nastaju kanibalski izbačaji

Hrvatski stručnjak za Sunce, dr. sc. Bojan Vršnak s Geodetskog fakulteta u Zagrebu, kaže da su Sunčeve pjege područja na površini Sunca u kojima se snažna magnetska polja, stvorena strujanjem električnih naboja, spajaju u čvorove prije nego što iznenada puknu.

"Rezultirajuće oslobađanje energije pokreće rafale zračenja koji se nazivaju sunčevim bljeskovima i pridružene koronalne izbačaje mase (coronal mass ejection, CME)", tumači naš znanstvenik, dobitnik prestižne nagrade Europske svemirske agencije (ESA) za istraživanja Sunca.

"Kanibalski izbačaji nastaju kada sunčeve erupcije koje se brzo kreću prestignu sporije ranije erupcije u istoj regiji te pred sobom guraju magnetsku strukturu prethodnog izbačaja kako bi formirale divovsku, kombiniranu valnu frontu koja pokreće snažnu geomagnetsku oluju", kaže Vršnak po kojem je jedan asteroid nazvan (179874) Bojanvršnak = 2002 TS315.

Stranica SpaceWeather.com objavila je da se očekuje da će drugi izbačaj prestići prvi i progutati ga prije nego što udari u Zemljino magnetsko polje oko 23 sata po istočnom vremenu 30. ožujka. CME-ovima obično treba 15 do 18 sati da stignu do Zemlje.

Sunčev vjetar utječe na Zemljinu magnetosferu tako da je malo zbija. Njegovo magnetno polje djeluje na magnetsko polje Zemlje - ako je polje oluje okrenuto u istom smjeru kao Zemljino, ono se pojačava, a ako je u suprotnom, ono slabi. Ova interakcija uzrokuje povećano kretanje plazme nabijenih čestica kroz magnetosferu i jačanje električne struje u magnetosferi i ionosferi. Najčešća i najljepša posljedica su prekrasne aurore koje se često mogu vidjeti u polarnim krajevima.

Jake solarne oluje su prijetnja suvremenoj civilizaciji

Najveća solarna oluja poznata čovječanstvu, nazvana Carringtonov događaj, dogodila se 1859. Ona je uništila telegrafske mreže u SAD-u, neke djelatnike telegrafa udarila je struja, a polarna svjetlost bila je vidljiva sve do Srednje Amerike.

Godine 1989. u Quebecu geomagnetska oluja uzrokovala je izbacivanje šest milijuna ljudi iz električne mreže na devet sati, a polarna svjetlost vidjela se sve do Teksasa.

Suvremena sofisticirana tehnologija kojom se danas koristimo posebno je osjetljiva na solarne oluje jer one mogu uzrokovati oštećenja na električnim mrežama, komunikacijskim satelitima, radarima i drugim uređajima. Kada bi se danas dogodila oluja slične snage kao u Carringtonovom događaju, prouzročila bi velike nestanke struje i štete koje bi se računale u bilijunima dolara. NASA-ini znanstvenici objavili su 2012. da je Sunčeva oluja, koja je tada zamalo pogodila Zemlju, bila najmoćnija u posljednjih 150 godina te da bi, da nije promašila Zemlju, suvremenu civilizaciju vratila u 18. stoljeće.

Nedavna oluja, koja se dogodila u veljači 2022., izbacila je 40 satelita projekta Starlink Elona Muska na Zemlju, a znanstvenici su upozorili da bi još veća mogla imati potencijal da ozbiljno ugrozi internet diljem svijeta.

Na sreću, stručnjaci predviđaju da će energija iz sadašnje oluje bez većih opasnosti biti apsorbirana u magnetskom polju Zemlje.