TVRTKA Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijuna eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. "Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune", piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili raspoređeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predviđena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

"Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindrična mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predviđeni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš", navodi se u dokumentu.