KAKO poskupljuje sve živo, tako je poskupio i grah, namirnica dugo smatrana sirotinjskom. Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača pratili su cijene graha od prošlog kolovoza.

"Prva cijena koju smo mi popisali bila je 3.41 euro, a zadnja od srpnja 4.19. Za kolovoz nemamo, ali, evo, tri mjeseca je cijena bila konstantna i onda je u sedmom poskupio", rekla je za Dnevnik.hr Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

No u kolovozu je grah duplo poskupio. Dnevnik.hr je tako izvijestio da grah sad na tržnicama košta i 12 eura po kilogramu, te kako je grah ubran ove godine skuplji i za 65 posto.

Danica je izvijestila kako je prosječna cijena kilograma domaćeg bijelog graha protekli tjedan na tržnici u Bjelovaru iznosila 8 eura (više od 60 kuna). Zanimljivo je kako je istodobno, protekli tjedan, cijena graha na veletržnicama u RH u prosjeku iznosila 2.75 eura: na veletržnici u Čakovcu, primjerice, tek 2 eura, a na tržnici u istom gradu bijeli je grah bio skuplji dva i pol puta.

Cijene rastu godinama

Lani u kolovozu, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, prosječna cijena bijelog graha na tržnicama iznosila je 4.42 eura. To znači da je grah u godinu dana poskupio za oko 13 posto. U odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, kad je bijeli domaći grah na tržnicama u prosjeku stajao oko 3.5 eura, povećanje iznosi čak 43 posto.

Kako je to moguće? Prvo, recimo da duže vremena skaču cijene graha. Mediji su i prethodnih godina izvještavali o ovoj problematici. U 2021. godini pisalo se kako je na tržnicama najskuplji zeleni grah koji se prodaje za 40 do 50 kuna.  Pisalo se tada kako se radi o velikoj cijeni, koja bi u normalnim uvjetima trebala biti do 30 kuna.

Prošle godine se pak pisalo kako grah medenac dođe 70 kuna, što je skuplje od junetine koja je koštala 58 kuna.

Uzgajivač graha Budinski: Ulazni su troškovi veći, gore su vremenske prilike

Proizvođač graha Jasmin Budinski nam govori kako je više razloga ovoj cijeni.

"Do poskupljenja graha dolazi kao što dolazi do poskupljenja svih drugih kultura. Ulazni troškovi su veći nego prijašnjih godina. Kad kažem ulazni troškovi, mislim na zaštitna sredstva, gnojiva, gorivo, kao i radnu snagu", rekao je.

Dodaje da su drugi razlog poskupljenja vremenske neprilike koje utječu na proizvodnju graha. "Urod se prepolovio. Uz rad i trud, vi sad dobijete upola manje graha nego prije. I to je razlog zašto je sad cijena graha ovolika", rekao je on.

Zasad odustaje od proizvodnje

Ističe da on grah više neće proizvoditi.

"Odlučio sam da ga neću proizvoditi, ovo je zadnja godina. Nije problem raditi ni proizvoditi, ali kad nemate zarade, bolje je ne raditi. Odlučio sam iduću godinu pauzirati, onda ćemo dalje vidjeti hoćemo li probati ili ne. 

Sadio sam i četiri-pet jutara graha, ove godine dva jutra, mislio sam dogodine prepoloviti da idem s jutrom, ali napravit ću pauzu. Najviše zbog vremenskih prilika", dodao je Budinski.

Govori kako već dugo grah nije puno jeftiniji od mesa. "Govorit ću o cijenama na selu. Prije tri godine grah je bio 20 kuna, a prase 18 kuna. To se smatra ovako da je grah težačka hrana, ali dugo on nije jeftin. Možda je prije bio, još prije rata.

Danas je prasetina oko pet eura, a za grah vidimo cijene, recimo da je 6 eura. Ne vjerujem da se može vratiti na staro, osim ako se ne smanje ulazni troškovi, gnojivo ili pesticid, a što se neće dogoditi", zaključio je Budinski.

Škorvaga: Nema radne snage, to je glavni razlog

Vlasnica OPG-a Škorvaga Blaženka Škorvaga, koja ne uzgaja grah, ali je upućena u stanje na poljoprivrednom tržištu, rekla nam je također više o razlozima ovakve cijene.

"Kao prvo, grah u sjemenu je jako skup. Ali to je samo početak koji formira cijenu. Obrada je skupa, od porasta cijene goriva pa do poskupljenja gnojiva, koje je drastično otišlo gore. Na cijene utječe to i što se grah ne može zaštititi od bolesti i jako malo ga uopće rodi", dodala je.

Ističe što najviše formira podizanje cijena. "Nema radne snage, ljudi koji bi to obrali i priredili za tržište. Kombajn ne može napraviti ono što napravi ljudska ruka. A ljudske ruke nema, nema radne snage. Ono što bi radilo, pošlo je u Njemačku gdje radi slične poslove", objasnila je ona.

"Nema neke razlike pri uzgoju graha ili svinje"

Govorimo joj kako ispada da je grah skuplji od neke vrste mesa.

"A tako je to. Slažem se, ali morate znati da je sličan trud za uzgoj graha, kao i za uzgoj svinje. Iziskuje to stalnu brigu, a kako sam rekla, nema radne snage. Treba ga polijevati, davati sredstva za bolesti, obrati ga ručno, pregledati svaki dan... Sve to formira cijenu", dodaje.

Pitamo je hoće li se cijene spustiti.

"Teško. Mislim da nema spuštanja cijena, ljudima je skupo, znam, ali takav je standard. Možda jedino ako uvedemo radnu snagu koja bi radila. Možda onda, ali rekla bih da je to njima neisplativo", objasnila je Blaženka Škorvaga.