NA EGEJSKOM otoku Skopelosu grčke su vlasti uhitile skupinu talijanskih državljana osumnjičenih za krijumčarenje koralja. Vjeruje se da su s morskog dna izvadili crveni koralj procijenjene vrijednosti 800.000 eura, koji je bio namijenjen talijanskom tržištu. Istraga je u tijeku i utvrđuje se planirana ruta za transport zaplijenjenog koralja, piše Euronews.

Akcija grčke Uprave za kontrolu financijskih transakcija (DEOS) otvara pitanje širih razmjera ilegalne trgovine. Crveni koralj se na Mediteranu vadi stoljećima, a Italija tradicionalno ima ključnu ulogu u toj trgovini. Mjesto Torre del Greco kod Napulja profiliralo se kao europski centar za obradu koralja i proizvodnju nakita.

Na talijansko tržište stižu koralji iz cijelog Sredozemlja, gdje se prerađuju u skupocjeni nakit i druge proizvode. Djelatnost je legalna ako se poštuju propisi o izlovu svake pojedine države. Problem je, međutim, što u legalne trgovačke kanale ulazi i sirovina iz ilegalnog izlova.

Cijena kilograma do 5000 eura

Cijena crvenog koralja ovisi o kvaliteti, veličini i obradi. Prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) o budućnosti crvenog koralja na Mediteranu, kilogram sirovine vrhunske kvalitete može doseći vrijednost i do 5000 eura.

Potražnja je posljednjih godina porasla jer su ga u svoje kolekcije vratile velike međunarodne modne kuće. Luksuzni brendovi poput Van Cleef & Arpelsa i Dolce & Gabbane ponovno su ga uvrstili u ponudu nakita, odjeće i modnih dodataka, čime je taj povijesno važan materijal opet u fokusu tržišta luksuza.

Trend je dodatno potaknut činjenicom da je crveni koralj prirodno ograničen resurs. Raste iznimno sporo i velikim kolonijama trebaju desetljeća za formiranje. Visoka cijena stvorila je paralelno ilegalno tržište s krijumčarskim rutama iz južne Europe i sjeverne Afrike.

Prema istraživanju mreže Earth Journalism Network, procjenjuje se da se samo iz Alžira svake godine u Europu prokrijumčari do tri tone koralja, a Italija je jedno od glavnih odredišta. Jedan od ključnih problema je sljedivost. Jednom kada sirovi koralj uđe u radionice i postane dio nakita, gotovo je nemoguće utvrditi njegovo podrijetlo.

Nedostatak podataka i prekomjerni izlov

Zbog toga je Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) pri FAO-u provela poseban istraživački program o crvenom koralju. Program je trajao od 2020. do 2023. i u njemu je sudjelovalo sedam mediteranskih zemalja. Grčku je predstavljao Helenski centar za istraživanje mora (HCMR), a cilj je bio procijeniti stanje populacija te ojačati upravljanje i sljedivost.

Unatoč tome, u Grčkoj i dalje nedostaju ključni podaci. "Grčko morsko dno nije mapirano", objašnjava Maria Salomidi, istraživačica u HCMR-u i voditeljica istraživanja. Znanstvenici su locirali područja s koraljnim formacijama, ali nemaju cjelovitu sliku o veličini populacija.

Salomidi dodaje da je morsko dno pod pritiskom različitih aktivnosti, pa tako i profesionalni i rekreacijski ribolov mogu oštetiti koraljne ekosustave, čak i kad koralji nisu izravan cilj. GFCM je upozorio na mogućnost prekomjernog iskorištavanja populacija crvenog koralja.

Maria Salomidi smatra da slučaj na Skopelosu vjerojatno nije jedini. "Jedino što mogu sa sigurnošću reći jest da se, ako je otkriven jedan incident, sigurno dogodilo još mnogo njih", izjavila je.

Životinja, mit i tisuće godina povijesti

Crveni koralj (Corallium rubrum) nije biljka, nego morska životinja koja u dubinama stvara kolonije. Njegov tvrdi vapnenački kostur raste iznimno sporo, pa zreloj koloniji može trebati i do stotinu godina da se razvije.

Povezanost ljudi i koralja starija je od modernog tržišta nakita. Njegovi su tragovi pronađeni na prapovijesnim arheološkim nalazištima. Još od antike cijenjen je zbog ljepote i rijetkosti, a pripisivala su mu se i zaštitna te ljekovita svojstva.

Priča o koralju isprepletena je i s jednim od najpoznatijih mediteranskih mitova. U Ovidijevim Metamorfozama opisano je kako je Perzej, nakon što je Meduzi odsjekao glavu, položio je na morsku travu da se odmori. Prema mitu, Meduzina krv skamenila je meke biljke i obojila ih u grimizno. Tako je, prema drevnoj priči, nastao koralj.

Gotovo 2000 godina kasnije, taj se mit i danas spominje u međunarodnim znanstvenim prezentacijama o crvenom koralju. Stvarna priča postala je, međutim, znatno složenija. Organizam kojem su za rast potrebna desetljeća pretvoren je u sirovinu za globalno tržište, a znanstvenici istovremeno pokušavaju utvrditi koliko je tog prirodnog blaga uopće preostalo u Sredozemlju.