U NEVJEROJATNOM preokretu na financijskim tržištima, Grčka se danas zadužuje po nižoj kamatnoj stopi od Francuske, jedne od najvećih europskih ekonomija.

Prije samo 14 godina, u ožujku 2012., prinos na grčke desetogodišnje obveznice iznosio je gotovo 40 posto, dok je Francuska u istom razdoblju prikupljala kapital uz kamatu ispod tri posto.

Danas je situacija obrnuta: prinos na francuske obveznice kreće se oko 4,50 posto, a na grčke oko 4,28 posto. Iako je razlika mala, ona šalje snažnu poruku o promjeni percepcije investitora, piše Euronews.

Na prvi pogled, takva situacija nema ekonomskog smisla. Grčki javni dug i dalje je znatno veći od francuskog u odnosu na veličinu gospodarstva, a francuska je ekonomija desetak puta veća, bogatija i raznolikija.

Međutim, investitori više ne gledaju samo ukupan iznos duga. Ključni faktori postali su smjer u kojem se dug kreće, učestalost njegova refinanciranja i politička sposobnost vlade da zaustavi daljnje zaduživanje. U sva tri aspekta, Grčka i Francuska kreću se u suprotnim smjerovima.

Grčki dug pada, francuski raste

Krajem prvog tromjesečja, grčki javni dug iznosio je 143,5 posto BDP-a, dok je u Francuskoj bio 117,6 posto. To su jedini podaci koji idu u prilog Parizu. U posljednjih godinu dana, udio grčkog duga u BDP-u smanjio se za 9,4 postotna boda, a francuski je istovremeno porastao za otprilike četiri boda. Europska komisija predviđa da će se grčki dug do 2027. spustiti na 134,4 posto, dok za Francusku očekuje rast iznad 120 posto.

Proračunska slika pokazuje još oštriji kontrast. Grčka je prošlu godinu završila sa suficitom od 1,7 posto BDP-a i očekuje se da će ostati u plusu do 2027. S druge strane, Francuska je zabilježila deficit od 5,1 posto, jedan od najvećih u Europskoj uniji, a ovogodišnji joj izmiče kontroli.

Ministar financija Roland Lescure 11. je rujna prepolovio vladinu prognozu gospodarskog rasta za 2026. na 0,5 posto i odustao od ciljanog deficita od 5 posto. "Cilj od pet posto više nije dostižan", rekao je novinarima i odbio navesti novu procjenu. Državni statistički ured INSEE još je pesimističniji i predviđa rast od samo 0,4 posto. Istodobno, grčko gospodarstvo raste po stopi od gotovo dva posto.

Struktura duga ključna je razlika

Grčki dug, iako golem, ima neuobičajeno povoljnu strukturu. Većina je nastala kroz pakete pomoći, što znači da su vjerovnici europske javne institucije, a ne privatni fondovi skloni nagloj prodaji obveznica.

Ti su zajmovi odobreni na desetljeća uz niske kamate. Grčka agencija za upravljanje javnim dugom navodi da je prosječni rok dospijeća duži od 18 godina, a godišnji trošak servisiranja duga krajem lipnja iznosio je 1,94 posto. Gotovo cjelokupan grčki dug ima fiksnu kamatnu stopu, što ga štiti od tržišnih promjena.

Francuska nema takvu zaštitu. Obveznice koje su prodane u vrijeme gotovo nultih kamata neprestano dospijevaju na naplatu i zamjenjuju se novima, po današnjim višim cijenama. Isplate kamata ove će godine dosegnuti 65 milijardi eura, oko 4,5 milijardi više od planiranog, čime servisiranje duga postaje najveća pojedinačna stavka državne potrošnje.

Državna revizija upozorila je da bi taj iznos do 2029. mogao narasti na 100 milijardi eura. Ekonomisti taj mehanizam nazivaju "efektom snježne grude", gdje dug raste sam od sebe jer su troškovi zaduživanja veći od rasta gospodarstva.

Pitanje ponude i potražnje

Razliku čini i volumen zaduživanja. Francuska u 2026. planira izdati 310 milijardi eura obveznica, dok Grčka planira izdati samo osam milijardi eura.

Uz to, Atena prijevremeno otplaćuje oko 13 milijardi eura duga, koristeći gotovinske rezerve koje se približavaju iznosu od 40 milijardi eura. Iako veće gospodarstvo prirodno posuđuje više, tržište koje mora apsorbirati tako veliku ponudu francuskih obveznica u poziciji je da diktira cijenu.

Politički rizik i kreditni rejting

Promjenu potvrđuju i kreditne agencije. Grčka, koja je veći dio prošlog desetljeća bila u neinvesticijskom rangu, sada ima investicijsku ocjenu kod svih vodećih agencija: S&P Global i Fitch ocjenjuju je s BBB, a Moody's s Baa3, sve sa stabilnim izgledima.

Francuska i dalje ima viši rejting (A+ i Aa3), ali se smjer promijenio. Moody's je Francuskoj dodijelio negativne izglede. Agencije ne smatraju da je Francuska blizu bankrota, ali su zabrinute zbog stalnih visokih deficita, sporog rasta i političke nemogućnosti dogovora o smanjenju potrošnje ili povećanju prihoda.

Francuska nije "nova Grčka"

Nitko ne očekuje da će Francuska bankrotirati. Pariz ima duboka financijska tržišta, veliku domaću štednju i porezni kapacitet koji je daleko iznad onoga što je Atena imala 2012. godine. No, preokret u cijeni zaduživanja pokazuje što investitori danas nagrađuju: pad duga, proračunske viškove i stabilan plan refinanciranja.

S druge strane, rastući deficiti, masovno izdavanje obveznica i politička blokada nose dodatni trošak. Dok se 2012. raspravljalo hoće li Grčka napustiti euro, danas je pitanje koliko još može smanjiti svoj dug. Za Francusku, pitanje je suprotno: koliko dugo njezin dug može rasti prije nego što investitori zatraže još višu cijenu za njegovo financiranje?