KAD SU PRIJATELJICE mlade žene koja živi u Pekingu jedna po jedna počele nestajati, bila je sigurna da se njezino vrijeme bliži. Policija ih je odvodila zbog sudjelovanja u manifestaciji nekoliko tjedana ranije.

"Dok snimam ovaj video, četvero mojih prijatelja je već odvedeno", rekla je 26-godišnja žena u kameru na videosnimci od kraja prosinca, do koje je došao CNN.

"Povjerila sam nekim svojim prijateljima da nakon mog nestanka objave ovaj video. Drugim riječima, kada vidite ovaj video, znači da me prije određenog vremena odvela policija", rekla je spomenuta žena.

Ona je nedavno diplomirala i radi kao urednica u izdavačkoj kući - jedna je od osam osoba, uglavnom mladih i zaposlenih žena u istom širem društvenom krugu, za koje je CNN doznao da su ih vlasti potiho pritvorile u tjednima nakon mirnog prosvjeda u kineskoj prijestolnici 27. studenoga.

Taj je prosvjed bio jedan od mnogih koji su izbili u većim gradovima diljem zemlje u nezabilježenom iskazu nezadovoljstva sada ukinutim kineskim mjerama nultog covida.

Optužene za izazivanje svađe i nevolja

CNN je potvrdio da su dvije žene od njih osam puštene uz jamčevinu u četvrtak navečer i petak, samo nekoliko dana prije lunarne Nove godine. Jedno puštanje na slobodu potvrdio je CNN-u u petak odvjetnik puštene žene, koji je odbio dalje komentirati je li ona optužena za kazneno djelo. Drugo je potvrdio izvor s izravnim saznanjima.

CNN nije mogao potvrditi jesu li ostali oslobođeni i ako jesu, koliko ih ima. Dvije privedene mlade žene, uključujući urednicu, službeno su optužene za "izazivanje svađe i nevolja", rekli su u petak ljudi koji su izravno upoznati s njihovim slučajevima - što je korak koji bi ih mogao približiti suđenju, a nijednoj nije odobrena jamčevina tog dana.

Ukupan broj ljudi pritvorenih u vezi s prosvjedima unutar notorno netransparentnih kineskih sigurnosnih i pravosudnih sustava također ostaje nepoznat.

Vlasti u Pekingu nisu dale nikakav službeni komentar o pritvaranjima, a gradski Ured za javnu sigurnost nije odgovorio na zahtjev CNN-a za komentar. Nije bilo javne potvrde od vlasti da su ta ili bilo koja druga pritvaranja izvršena u vezi s prosvjedima.

Ono što se zna o ovim pritvaranjima, koja su tiho provedena u tjednima nakon 27. studenoga, stoji kao jeziv pokazatelj koliko daleko je kineska vladajuća Komunistička partija spremna ići da iskorijeni sve oblike neslaganja i slobode govora - kao i pokazatelj taktike korištene za suzbijanje percipirane prijetnje.

Ono što slijedi je rekonstruirano iz razgovora s tri odvojena izvora, osim ako je drukčije naznačeno, od kojih svaki izravno poznaje barem jednu od osoba koje su bile zatočene i upoznat je s okolnostima drugih u tom krugu.

CNN je pristao ne imenovati izvore zbog njihove zabrinutosti oko odmazde kineske države i osjetljivosti razgovora sa stranim medijima. CNN također ne imenuje osobe koje su privedene iz sličnih razloga.

Što se dogodilo 27. studenoga?

Kasno navečer 27. studenoga prosvjednici su se okupili duž obala pekinške rijeke Liangma kako bi se prisjetili najmanje 10 ljudi poginulih u požaru, koji je progutao njihovu zaključanu zgradu u sjeverozapadnom gradu Urumqiju. Gnjev javnosti porastao je nakon pojavljivanja videosnimki koje su, kako se činilo, pokazivale karantenske mjere koje odgađaju vatrogascima pristup mjestu događaja i spašavanje žrtava.

Mnogi u gomili koja se te noći okupila u srcu pekinške četvrti sa stranim ambasadama držali su prazne listove bijelog papira veličine A4 - metaforu za bezbrojne kritičke postove, novinske članke i otvorene račune na društvenim mrežama koje su kineski cenzori izbrisali s interneta. Neki su osudili cenzuru i pozvali na veće političke slobode ili uzvikivali slogane pozivajući na kraj neprestanih testiranja na covid i završetak lockdowna. Drugi su upalili svjetiljke na svojim telefonima u znak sjećanja na živote izgubljene u provođenju politike nulte zaraze virusom covid-19.

Dok je policija te večeri stajala na ulicama, atmosfera je uglavnom bila mirna. Urednica u izdavačkoj kući koja se pridružila te noći učinila je to "teška srca" nakon što je čula da će drugi tu večer oplakivati žrtve požara u Urumqiju u blizini rijeke, rekla je u svojoj videoporuci.

Noseći cvijeće i izraze sućuti za žrtve, urednica se susrela sa svojim prijateljima. Među njima je bio i bivši novinar koji je studirao sociologiju u inozemstvu i bio volonter tijekom lockdowna u Šangaju.

Još jedna prijateljica, novinarka, bila je na istom mjestu, kao i učiteljica i spisateljica - sve mlade žene u sličnim životnim razdobljima - diplomirale su posljednjih nekoliko godina, a sada započinju svoje karijere.

Neki iz istog društva otišli su prije nego što su prosvjedi završili, kupivši nešto hrane prije nego što su se vratili kući navečer, nesvjesni da će im se životi promijeniti. U danima koji su uslijedili njihovi su se životi počeli raspadati.

CNN je ranije izvijestio da su vlasti u Pekingu koristile podatke s mobitela kako bi pronašle one koji su prosvjedovali duž rijeke Liangma i pozvale ih na ispitivanje.

"Osjećala da bi to mogao biti kraj"

Među privedenima su bili i članovi spomenute grupe prijatelja. Policija im je zaplijenila ili pretražila telefone i elektroničke uređaje te je najmanje jednog podvrgnula testu urina. Neki su, poput urednice, najprije privedeni na ispitivanje i zadržani oko 24 sata prije nego što su pušteni.

Za pripadnike grupe sljedećih je dana zavladao neugodan mir. Urednica je rekla kako je osjećala da bi to mogao biti kraj. Osjećali su da je ono što su učinili bezazleno i da se ne razlikuje od ostalih u masi te večeri, tvrde ljudi upoznati s razmišljanjem nekih od uhićenih.

Ali nešto više od dva tjedna kasnije počelo je prikupljanje ovih prijatelja iz Pekinga. Od 18. prosinca četiri djevojke u grupi prijateljica i dečko jedne od njih zadržani su u policiji više dana. Urednica je s osjećajem užasa doznala za pritvaranja među svojim prijateljima. Odlučila je da će, ako i nju privedu, biti bolje da se to dogodi u njenom rodnom gradu u središnjoj Kini nego u unajmljenom stanu u Pekingu.

U snimci je rekla da je te večeri na skupu bila sa svojim prijateljima jer su kao ljudi kojima je stalo do društva u kojem žive imali "pravo iskazati svoje legitimne emocije kada sugrađani umiru".

"Na mjestu događaja poštovali smo pravila, bez izazivanja sukoba s policijom... Zašto ovo mora koštati života obične mlade ljude? Zašto možemo biti odvedeni tako samovoljno?" pitala je mlada žena.

No nakon povratka u rodni grad 23. prosinca i ona je privedena, tvrde dvije osobe upoznate s njezinom situacijom. Nekoliko dana kasnije njezina prijateljica, diplomirana sociologinja, također je privedena dok je bila u posjetu svom rodnom gradu u južnoj Kini, postavši tako sedma osoba u istom krugu koju je policija privela.

Nakon njihovog pritvaranja još jedan prijatelj počeo se obraćati njihovim obiteljima, koje su bile iz različitih dijelova zemlje i ranije nisu bile u kontaktu, u nadi da će pomoći u koordinaciji obrane mladih žena.

Početkom siječnja i taj prijatelj je priveden.

Ljudi su bili zbunjeni

Ljudi koji ih poznaju izrazili su zbunjenost zbog pritvaranja u intervjuima za CNN opisujući ih kao mlade zaposlene žene koje rade u izdavaštvu, novinarstvu i obrazovanju, koje su bile angažirane i društveno orijentirane, ali nisu disidentice ili organizatorice.

Jedan od tih ljudi sugerirao je da je policija možda bila sumnjičava prema mladim, politički osviještenim ženama. Kineske vlasti imaju dugu i dobro dokumentiranu povijest napada na feministice, a najmanje jedna od pritvorenih žena ispitana je u studenom o tome je li bila uključena u feminističke skupine ili društveni aktivizam, osobito tijekom vremena provedenog u inozemstvu.

"Mislim da je logika njihovog uhićenja prilično nejasna"

Svi su smatrali da pritvaranja ukazuju na sve uži prostor za slobodu izražavanja u Kini.

"Da budem iskren, mislim da je logika njihovog uhićenja prilično nejasna jer doista nemaju iskustva s aktivizmom. Mogu samo reći da se radi o vrlo nemilosrdnom gušenju jednostavnog i spontanog poziva na pravdu u današnjem društvu", rekao je jedan izvor koji ih poznaje.

"Ako su uhićeni i zatvoreni jer su išli sudjelovati u ovom mirnom prosvjedu, osjećam da bi možda svaka mlada osoba koja voli književnost i žudi za malo takozvane 'slobodne misli' mogla biti uhićena", rekla je još jedna osoba.

Dok su se frustracije populacije zbog tri godine lockdowna i strategije nultog covida, masovnog testiranja i praćenja pretočile u demonstracije kakve nisu viđene od prodemokratskog pokreta na Trgu Tiananmen 1989. godine, sigurnosne snage uglavnom su se suzdržavale od otvorenog i javnog gušenja prosvjeda, što bi moglo izazvati osudu u zemlji i inozemstvu.

Umjesto toga, u danima koji su uslijedili snage sigurnosti su masovno poslane na ulice kako bi obeshrabrile daljnje demonstracije. Policija je patrolirala ulicama i provjeravala mobitele, pratila sudionike, upozoravala ih da više ne sudjeluju ili privodila neke na ispitivanje, prema tadašnjem izvješću CNN-a.

Čak i nakon 7. prosinca, kad je vlada usred sve većeg ekonomskog pritiska ublažila politiku vezanu uz covid-19 koja je izazvala te prosvjede, počeli su se pojavljivati znakovi da partija na one koji su se okupili na ulicama gleda kao na prijetnju.

U nečemu što se činilo prvim službenim priznanjem prosvjeda 29. studenoga, kineski šef unutarnje sigurnosti, bez izravnog spominjanja prosvjeda, pozvao je policiju da "odlučno udari protiv infiltracije i sabotaže neprijateljskih snaga", objavila je državna medijska agencija Xinhua.

Nedugo zatim u oštrijim komentarima kineski izaslanik u Francuskoj sugerirao je novinarima - bez pružanja ikakvih dokaza - da su demonstracije možda započele zbog frustracije javnosti mjerama protiv covida-19, ali da su ih brzo iskoristile antikineske strane snage.

Kineska vlada ili tajna policija imaju teoriju da su neki prosvjednici imali važnu ulogu?

U svom novogodišnjem obraćanju krajem prosinca kineski lider Xi Jinping rekao je da je "sasvim prirodno da različiti ljudi imaju različite brige ili različita stajališta o istom pitanju" u velikoj zemlji, a ono što je važno je "izgradnja konsenzusa". Ovaj komentar neki promatrači vide kao pomirljiv ton, suprotan akcijama policijskih službi.

"'A4 revolucija' je zaista šokirala kineske vlasti i vlada je htjela doznati tko stoji iza prosvjeda", rekao je pravnik Teng Biao, svjetski priznati stručnjak za obranu ljudskih prava u Kini, koristeći popularni naziv za prosvjede koji aludira na prazne komade papira u rukama prosvjednika.

"Moguće je da kineska vlada ili tajna policija imaju teoriju da su neki prosvjednici imali važnu ulogu", rekao je Teng, koji je trenutačno gostujući profesor na Sveučilištu u Chicagu, a i sam je bio pritvoren u Kini zbog rada na ljudskim pravima.

"Oni žele dobiti dokaze o tome koji prosvjednici ili sudionici imaju veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, s drugim zemljama, možda stranim zakladama, a u prošlosti su koristili torturu kako bi dobili priznanja", objasnio je Teng.

Međunarodne skupine za ljudska prava više puta su optužile Kinu za iznuđivanje priznanja od zatvorenika mučenjem. Ova praksa je u Kini zabranjena i dužnosnici su u prošlosti govorili da je eliminirana.

Centar za istočnoazijske studije Sveučilišta u Chicagu također je u srijedu objavio priopćenje u kojem se navodi kako su "svjesni da su ljudi, uključujući bivšeg studenta Sveučilišta u Chicagu, nedavno privedeni u Kini zbog sudjelovanja u mirnim prosvjedima" te se poziva za njihovo brzo oslobađanje.

Prema kineskom kaznenom zakonu, tužitelji imaju 37 dana da odobre kazneno pritvaranje ili puste pritvorenike, a ako ljudi ne budu pušteni u tom roku, male su šanse da budu pušteni prije suđenja. A prema Tengu, gotovo sva suđenja završavaju osuđujućom presudom.

Za jednu optužbu, "izazivanje svađa i nevolja", predviđena je maksimalna kazna do pet godina. No puštanje uz jamčevinu, iako rijetko, često dovodi do odbacivanja slučaja, rekao je Teng.

Međutim, postupanje u slučajevima političkih i ljudskih prava u Kini u praksi je potpuno proizvoljno, upozorava Teng dodajući da bi moglo biti više desetaka ili stotina sličnih pritvaranja u gradovima diljem zemlje koja su neprijavljena jer se obitelji boje angažirati odvjetnike ili razgovarati s medijima.

Duboka neizvjesnost o tome što će uslijediti unutar kineskog netransparentnog sustava jasno je bila prisutna u glavi urednice dok je snimala svoju videoporuku u danima prije uhićenja. Zatim je pomislila na svoju obitelj, koja neće znati kamo je odvedena, te razmišljala o tome što će učiniti u situaciji u kojoj se sada nalaze.

"Pretpostavljam da i moja majka putuje do Pekinga da pita gdje sam", rekla je urednica za koju je CNN potvrdio da je u petak ostala u pritvoru.

U posljednjim riječima u videoporuci uputila je jednostavan poziv u pomoć: "Ne dopustite da nestanemo s ovog svijeta bez traga. Ne dopustite da budemo proizvoljno odvedeni ili osuđeni."