Habijan: Među 1660 sudaca i sutkinja nema mlađih od 30 godina
MINISTAR pravosuđa Damir Habijan danas je u Hrvatskom saboru rekao da među 1660 sudaca i sutkinja, prema podacima iz 2024. godine, nema nijednog mlađeg od 30 godina.
Jedan od razloga takve starosne strukture pravosudnih dužnosnika jest uvjet da prilikom prvog stupanja u pravosudnu dužnost pohađaju i polože završni ispit Državne škole za pravosudne dužnosnike. Ona je na neki način postala odvraćajući čimbenik zbog kojeg mladi kadar uopće ne želi biti sudac ili državni odvjetnik, ocijenio je Habijan tijekom rasprave o konačnim prijedlozima izmjena Zakona o pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Time je odgovorio HDZ-ovom Anti Babiću, kojeg je zanimalo kakve bi posljedice za pravosuđe imalo zadržavanje postojećeg modela izbora pravosudnih dužnosnika, posebice imajući u vidu dobnu strukturu sudaca i zamjenika državnih odvjetnika te potrebu privlačenja novih kvalitetnih kadrova.
Habijan je rekao i da je 2014. svega 14 posto sudaca bilo u rasponu između 60 i 70 godina, a 10 godina kasnije, 2024., taj se postotak popeo na 30. Isto tako, 2014. godine 16 posto sudaca imalo je između 30 i 40 godina, dok ih je 2024. u tom rasponu bilo svega sedam posto.
Državna škola postaje ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije
Stoga je, rekao je, po prijedlogu izmjena Zakona o pravosudnoj akademiji, Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti kriterij u postupcima prvog imenovanja pravosudnih dužnosnika, nego će postati ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije. Tako će, kaže, glavna uloga te škole postati stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje svih pravosudnih dužnosnika.
U odnosu na prvotne prijedloge, novina kod izmjena zakona o Državnom sudbenom i Državnoodvjetničkom vijeću, kojima bi se trebao postići brži ulazak u pravosudnu dužnost, jest propisivanje njihove obveze da o provedbi Plana popunjavanja slobodnih mjesta za suce i zamjenike državnih odvjetnika izvijeste ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Vrhovni sud RH i DORH.
SDP: HDZ drži šapu na guši cijelog pravosudnog sustava
Napominjući kako neće podržati predložene zakone, Kristina Ikić Baniček iz Kluba SDP-a rekla je da su za lošu percepciju pravosuđa u javnosti krivi HDZ i njegova upornost da drži "svoju šapu na guši cijelog pravosudnog sustava, uvijek i u svakoj mogućoj situaciji".
Upozorila je da predloženim zakonima pri izboru pravosudnih dužnosnika nije smanjen utjecaj ocjene pisanog rada i intervjua, te da su si ostavili diskrecijsko pravo članovima Državnoodvjetničkog vijeća da izaberu kandidata koji nije imao najviše bodova kod subjektivnog ocjenjivanja pisanog rada i intervjua.
Pobjednik natječaja može biti drugi, treći ili četvrti najbolje ocijenjeni kandidat, uz jedinu ogradu da je bio do 15 bodova slabiji od najbolje ocijenjenog, upozorila je. Smatra da Vlada promjenama zakona pokazuje kako "nema volje niti namjere" profesionalizirati sustav izbora kadrova za najodgovornije dužnosti u državi.
Možemo!: Zakon mora preciznije uređivati način bodovanja
I Draženka Polović iz Kluba Možemo! dvojila je jesu li kriteriji za izbor pravosudnih dužnosnika sada dovoljno precizno propisani ili ostavljaju previše prostora procjeni.
"Ako više nema Državne škole za pravosudne dužnosnike kao završnog ispita, onda Državnoodvjetničko vijeće mora biti jamac jednakih kriterija", poručila je. Stoga smatra da bi zakon morao još preciznije uređivati način bodovanja, ocjenjivanje razgovora, obrazlaganje odluka i kontrolu diskrecijskih ovlasti.
Polović je dodala da Možemo! smatra kako predložena zakonska rješenja u tom smislu nisu dovoljno detaljna.
HDZ: Kriteriji se ne spuštaju, mijenja se način vrednovanja
Da se predloženim zakonima spuštaju kriteriji za ulazak u pravosuđe negirao je u ime HDZ-a Ante Babić. Negirao je i ocjene SDP-ove Ikić Baniček da se zakonima povećava politički utjecaj na imenovanje sudaca ili zamjenika državnih odvjetnika.
Predloženim zakonima, kazao je, mijenja se način vrednovanja kandidata, jasnije uređuju postupci i uklanjaju rješenja koja se u praksi nisu pokazala učinkovitima.