PREDSJEDNIK SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u Vinkovcima, u sklopu kampanje "Plenkovićeva inflacija" koju zajedno provode SDP i Možemo, kako rast cijena hrane, režija i stanovanja u Hrvatskoj pokazuje da gospodarski rast ne znači i bolji život građana.

Marže veće nego u Europi

"Zašto inflaciju zovemo Plenkovićeva inflacija? Iz vrlo jednostavnog razloga, indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj raste, a indeks proizvođačkih cijena stagnira. Zato su i poljoprivrednici imali prosvjed. Cijena pšenice u Hrvatskoj je 150, a na burzama 220 eura. Marže maloprodajnih lanaca, trgovačkih lanaca, u Hrvatskoj su 8 posto, a u Europi 6 posto", rekao je predsjednik SDP-a na konferenciji za novinare.

Govoreći o uvođenju poreza na ekstraprofit, kazao je kako je to zakašnjela mjera koja neće polučiti rezultat jer su korporacije dobile dovoljno vremena da "našteluju" bilance.

"Riječ je o spašavanju proračuna, a ne građana", ustvrdio je Hajdaš Dončić, dodavši da su dobitnici inflacije u Hrvatskoj strani trgovački lanci, telekomi i banke.

Inflacija ima ime i prezime

"Oni su strani plaćenici i njih neću okrivljivati. Onaj tko im to dozvoljava plaćen je od hrvatskih poreznih obveznika, a zove se Andrej Plenković. Zato kažemo da inflacija u Hrvatskoj ima ime i prezime, Andreja Plenkovića", rekao je Hajdaš Dončić.

SDP, naglasio je, nudi promjenu ekonomskog modela i drugačiju industrijsku politiku, s naglaskom na proizvodnju hrane u Hrvatskoj te prehrambenu i energetsku samodostatnost.

Benčić: Nije slučajno

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručila je da je "Plenkovićeva inflacija" doprinijela povećanju bogatstva korporacija, banaka i telekoma, dok je Vlada propustila iskoristiti europske novce kako bi osigurala prehrambenu i energetsku samodostatnost.

Ustvrdila je kako nije slučajno da Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije i najviše cijene hrane u Europi.

"Nije slučajno da naši proizvođači žitarica imaju za 20 do 30 posto niže otkupne cijene nego u susjednoj Mađarskoj. To nije slučajno. Nije slučajno da naši proizvođači voća i povrća su svega u 10 posto pokriveni ugovorima, a Austrijanci su, primjerice, u 95 posto pokriveni ugovorima sa zajamčenim otkupom. To nije slučajno. Nije ni slučajno da kod nas jedini koji prosperiraju su preprodavači, trgovački lanci i banke. To nije slučajno. To je politički izbor", kazala je Benčić.

Slavonija bez samodostatnosti

Potpuno je nevjerojatno i apsurdno da Slavonija, koja obiluje poljoprivrednim površinama i prirodnim resursima, nema samodostatnost u pogledu poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, ustvrdila je saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović.

"Nevjerojatno je da smo postali zemlja smrznutih proizvoda, gdje praktički kruh dobivamo iz, primjerice, stotinama kilometara daleke Poljske, uvozimo dakle smrznute gotovo pekarske proizvode", dodala je.