GOTOVO tri desetljeća, telefonski broj sjevernokorejske misije pri UN-u bio je jedan od rijetkih kanala za komunikaciju s Pjongjangom. No, tko god danas nazove taj broj, umjesto diplomata čut će bizarnu poruku. Govorna pošta jedinog diplomatskog predstavništva Sjeverne Koreje u SAD-u, smještenog u neboderu na Manhattanu, hakirana je, a umjesto službene obavijesti pozivatelje dočekuje satirični monolog o gladi u zemlji i vođi Kim Jong Unu, piše CNN.

Na neobičnu je poruku krajem rujna naišla ekipa CNN-a pri pokušaju da kontaktira misiju. Kad se nakon poziva uključi govorna pošta, piskutavi glas s karikiranim istočnoazijskim naglaskom ismijava kroničnu nestašicu hrane u Sjevernoj Koreji. Poziva sve koji žele kontaktirati Kim Jong Una da ostave poruku, uz obećanje da će zbog toga "netko uskoro možda dobiti hranu". Odmah potom, automatska snimka obavještava da je pretinac pun.

Sjeverna Koreja se i ranije suočavala s teškim nestašicama hrane, koje stručnjaci pripisuju lošem gospodarskom upravljanju, strogim ograničenjima prekogranične trgovine i preusmjeravanju resursa u vojne svrhe. Iz sjevernokorejske misije nisu odgovorili na upit e-poštom o promijenjenoj poruci na telefonskoj sekretarici.

Kad je producent CNN-a posjetio ured misije, na vrata je izašao zaposlenik koji je odbio odgovarati na pitanja. Ipak, s vidnim iznenađenjem je saslušao snimku koju mu je producent pustio pozivom na službeni broj. "To nije naš broj", kratko je rekao i zatvorio vrata.

Samo nekoliko dana poslije, nakon obraćanja sjevernokorejskog zamjenika ministra vanjskih poslova Općoj skupštini UN-a, misija je upravo taj broj navela kao kontakt na naslovnici ministrova govora. Poruka na sekretarici i dalje je ista.

Glasnogovornik UN-ove Jedinice za medije i vezu (MALU) potvrdio je za CNN da je to jedini broj koji imaju i da nisu znali za promjene. Iz UN-ove Službe za protokol i vezu, koja objavljuje imenik, novinare su uputili natrag na MALU.

Jednostavan i jeftin upad

Nije poznato tko stoji iza incidenta, no postoje naznake kada se mogao dogoditi. David Maxwell, potpredsjednik Centra za strategiju Azije i Pacifika, ispričao je za CNN da je misiju zvao tijekom prosvjeda u studenome 2023. i da je tada sekretarica samo obavještavala da broj ne prima poruke.

Analitičari objašnjavaju da je bez pristupa privatnim zapisima poziva nemoguće utvrditi tko je promijenio poruku, ali i da je stranac to mogao izvesti bez većih poteškoća. Martin Vigo, istraživač kibernetičke sigurnosti iz Barcelone, pojašnjava da mnogi korisnici ne mijenjaju tvornički zadanu lozinku govorne pošte, koja je često samo zadnje četiri znamenke telefonskog broja.

Pogađanje lozinki prilično je lako, pogotovo uz automatizirane servise za pozivanje koji mogu brzo isprobati tisuće kombinacija. "Za 40 dolara jamčim stopostotni pristup govornoj pošti s četveroznamenkastim PIN-om. Vrlo je jeftino i vrlo brzo", rekao je Vigo.

Kraj njujorškog kanala

Telefonska linija misije nekoć je imala ključnu diplomatsku ulogu. Budući da Sjeverna Koreja i SAD nemaju službene odnose, misija pri UN-u dugo je služila kao njujorški kanal – jedna od rijetkih točaka kontakta između američke vlade i Pjongjanga.

Joel S. Wit, bivši dužnosnik State Departmenta, kaže da je misija bila važan dio pregovora o nuklearnom programu 1994. godine. "U vrijeme Clintonove administracije doslovno smo pregovarali sa sjevernokorejskom misijom", rekao je Wit, autor knjige o američkim pokušajima razoružavanja Sjeverne Koreje. "Bio je to vrlo ozbiljan odnos."

Prema UN-ovom imeniku, misija ima 23 diplomata i pomoćnika. Wit se sjeća skromno namještenog ureda s obaveznim slikama njihovih vođa na zidu. Svi zaposlenici žive u blizini jer State Department od sjevernokorejskih diplomata traži da dobiju dozvolu za putovanja dalja od 40 kilometara od New Yorka.

No, vremena su se promijenila. Wit kaže da su Pjongjang i Washington izgubili i ono malo preostalih diplomatskih veza nakon neuspjelih pokušaja razoružavanja, uključujući i razgovore između Kim Jong Una i Donalda Trumpa 2019. godine. Sjeverna Koreja se umjesto toga okrenula Rusiji, koja je prihvatila tisuće njezinih vojnika za rat u Ukrajini.

"Ukrajina je glavni primjer te promjene u odnosima", navodi Wit. "Sjevernokorejci razmišljaju geopolitički, nisu ideološki roboti. Geopolitika im vodi vanjsku politiku."

"Siguran sam da njujorški kanal danas praktički ne postoji", nastavio je Wit. "Tko god je hakirao govornu poštu vjerojatno to nije znao, ali taj čin je odraz odnosa SAD-a i Sjeverne Koreje. Danas taj odnos Sjevernokorejcima više nije važan."