Državni službenici voze najluksuznije Mercedesove terence na tržištu i čude se pitanjima Indexa
Foto: Čitatelj Indexa
DRŽAVNA Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) godinama je sinonim za rastrošnost - još od kada je uselila u zagrebački poslovni neboder Sky Tower. Na novi primjer njihova luksuza upozorio nas je čitatelj Indexa koji je ispred ureda te agencije snimio Mercedes G klase, najluksuzniji pravi terenac na tržištu. Ispostavilo se da nije jedini, nego da imaju tri takva.
Poznavatelji automobila razlikuju prave terence s pogonom 4x4 i one druge koji su dobri samo za šminkanje po gradu. I baš taj Mercedes G klase ima legendarni status u ovoj prvoj grupi i desetljećima se proizvodi u prepoznatljivom kockastom obliku. Ovo oličenje luksuza, ovisno o opremi, u Hrvatskoj stoji od 1,2 milijuna kuna do 3 milijuna kuna.
HAKOM smo pitali zašto su kupili baš ovaj skupocjeni terenac i koliko su ga točno platili. Terenske karakteristike takvog automobila mogli su dobiti i u mnogo jeftinijim modelima drugih proizvođača. Primjerice, HGSS za svoje zahtjevne akcije koristi Daciu Duster. Za milijun kuna može se kupiti deset takvih automobila. I znatno skuplja Toyota Landcruiser i dalje je triput jeftinija od Mercedesova terenca.
Luksuzni Mercedes jer moraju na ceste bez asfalta
Ali to nije dovoljno dobro za državnu agenciju koja si je priuštila čak tri skupocjena modela G klase i još dva Mercedesova kombija. To je samo dio njihova voznog parka.
"S obzirom na to da se veliki dio navedenih aktivnosti odnosi na terenski posao, za potrebe obavljanja istog HAKOM koristi 5 mjernih vozila marke Mercedes (3 vozila G350 i 2 Sprinter). Navedena vozila nabavljena su temeljem javnog natječaja 2010. i 2011., a u ista je ugrađena vrlo sofisticirana i skupa mjerna oprema za kontrolu i mjerenje RF spektra, uglavnom financirana kroz IPA projekt iz EU fonda u iznosu oko 3,5 milijuna eura (oko 26 milijuna kuna)", odgovorili su iz HAKOM-a na Indexov upit.
Napomenuli su da je u automobile ugrađena potrebna mjerna oprema s mjernim antenskim stupom, računalnom i ostalom opremom te da se koriste isključivo kao mjerna vozila za rad na terenu. Vozi ih dvadesetak inspektora i stručnjaka iz Odjela kontrole radiofrekvencijskog spektra iz sva četiri HAKOM-ova kontrolno-mjerna središta (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka - Sv. Kuzam).
"Inspektori i stručnjaci HAKOM-a koriste terenska vozila radi pristupa lokacijama i položaja terena na kojima su postavljeni kontrolno-mjerni sustavi te za ostala mjerenja na slabo pristupačnim terenima, na kojima često nema asfaltirane ceste", navode.
Naglasili su i to kako s Mercedesima obave 1300 terenskih mjerenja godišnje, pri čemu se vozila koriste i do 12 sati dnevno, u različitim vremenskim uvjetima.
11 automobila srednje klase
Pitali smo HAKOM i za drugi dio njihova voznog parka, a oni su u odgovoru istaknuli njihovu knjigovodstvenu, ali ne i stvarnu vrijednost. "Ostala službena vozila (11 službenih vozila) spadaju u srednju/kompaktnu/jednovolumen/minivan klasu, npr. Citroen C4 Picasso, Citroen C5, Renault KANGOO, Toyota RAV4 i Peugeot Partner te su ista uglavnom amortizirana, odnosno imaju administrativnu vrijednost nula", odgovorili su.
Istaknuli su da se ne financiraju iz proračuna, nego od naknada koje im plaćaju telekomunikacijski operateri. U svom poslovanju odgovaraju Saboru kojem podnose izvješće o radu, a kako se čelnici imenuju politički, očekuje se da će nova vlada smijeniti aktualno vodstvo HAKOM-a.
Prihodi ove državne agencije u 2016. iznosili su 77,9 milijuna kuna. Rashodi su znatno veći - 100 milijuna kuna, ali zato što iz viška ranijih prihoda financiraju neke državne programe. Oko 40 milijuna kuna troše na zaposlene i još 30 milijuna kuna za materijalne rashode, među kojima se ističe najamnina nešto veća o 10 milijuna kuna koja se odnosi na zakup prostora u Sky toweru.
U svojim odgovorima HAKOM je pokazao neobičnu nervozu zbog Indexovih pitanja o voznom parku, "smatrajući da nemaju smisla i pravnog temelja"(?!), zaboravljajući da su državni dužnosnici bez obzira na to što se ne financiraju direktno iz proračuna. Njihove "usluge" operateri nisu odabrali, nego ih plaćaju zbog posebnih zakonskih propisa. Uostalom, matematika je jednostavna - da manje troše na luksuz više bi mogli potrošiti na državne projekte, pa svaka štednja u državnoj agenciji indirektno pozitivno utječe na državni proračun.
HAKOModgovor by Index.hr on Scribd
Slike Mercedes by Index.hr on Scribd
HAKOMindex2 by Index.hr on Scribd
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati