Foto: Hina

U ČETVRTOM tromjesečju 2015. na tržištu željezničkih usluga, na kojem upravitelj infrastrukture, HŽ Infrastruktura d.o.o., pruža usluge željezničkim prijevoznicima, došlo je do povećanja u korištenju željezničkih usluga, što je posljedica potpune liberalizacije ovog tržišta, priopćili su iz HAKOM-a.

Naime, potpuna liberalizacija tržišta željezničkih usluga u 2015., kao prvoj godini rada novih željezničkih prijevoznika, vidljiva je kroz transparentniji pristup svim željezničkim uslugama. Transparentniji pristup ostvaren je kroz javno objavljivanje uvjeta i načina pružanja usluga od strane pružatelja usluga, a što je inicirao HAKOM koristeći ulogu regulatora tržišta, u skladu sa Zakonom o željeznici.

Korištenje željezničke infrastrukture povećano za 1 posto

Korištenje željezničke infrastrukture u četvrtom tromjesečju 2015. povećano je za 1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je rezultat rada novih teretnih željezničkih prijevoznika. Istovremeno, na tržištu putničkog željezničkog prijevoza, broj prevezenih putnika je 48 posto viši u odnosu na prethodno tromjesečje.

Razlog povećanja broja putnika posljedica je ustaljenog ponašanja putnika u korištenju željezničkog prijevoza, budući se u posljednjem tromjesečju tradicionalno najviše koristi putnički željeznički prijevoz. Važno je istaknuti kako ostvareni broj prevezenih putnika u posljednjem tromjesečju protekle godine ne uključuje broj prevezenih migranata i izbjeglica, pa je ostvareni rezultat time još značajniji.

I putnički prijevoz u plusu

Putnički prijevoz, također bilježi rast i u broju ostvarenih putničkih kilometara u četvrtom tromjesečju 2015. za 41 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što implicira kako je u 2015. vidljiv pomak u radu putničkog prijevoznika kao rezultat kvalitetnije prijevozne ponude.

Ostvareni tonski kilometri željezničkih teretnih prijevoznika bilježe rast u četvrtom tromjesečju 2015. za oko 2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je rezultat aktivnosti novih teretnih prijevoznika. Bitno je naglasiti da su pokazatelji rasta ostvareni u okolnostima migrantske krize, koja je dovela do ograničenja u korištenju željezničke infrastrukture kroz smanjenu propusnost na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom.