GRUPA politologa koja se večeras okupila u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" kako bi pod voditeljskom palicom Mislava Bage prokomentirala rezultate drugog po redu predizbornog istraživanja HRT uglavnom smatra kako se u odnosu na mjesec dana nije dogodilo ništa spektakularno, odnosno kako je i dalje riječ o "mrtvoj trci" između HDZ i SDP u kojoj će "odlučivati nijanse".

Argumenti za takve teze su se mogli pronaći u rezultatima po izbornim jedinicama koji pokazuju kako SDP - iako ga je HDZ uspio sustići po postotku glasova na nacionalnoj razini - zapravo ima bolje izglede da sastavi vladu nego prije mjesec dana, s obzirom da je njegov najizgledniji koalicioni partner - HNS - povećao broj mandata koje može očekivati u odnosu na prije mjesec dana.

Većina gostiju u studiju je uvjerena kako su i HDZ i SDP manje-više postigli maksimum koji mogu očekivati od biračkog tijela, isto kao što je sve manji broj neodlučnih birača ili onih koji bi iz ovih ili onih razloga mogli promijeniti odluku o tome kome dati glas. S obzirom da su rezultati, po riječima stručnjaka, "u okviru statističke pogreške", točan broj mandata dvije vodeće stranke, a samim time i izgledi za sastavljanje vlasti bi mogli ovisiti o na prvi pogled nebitnim detaljima.

To se, između ostalog, odnosi i na način na koji dvije vodeće stranke budu vodile kampanju. Marijana Grubeša je rekla kako je HDZ tu krenuo "agresivno" te da je vrlo vješto primijenio načelo da se u predizbornim kampanjama biračima šalju "pojednostavljenje poruke". Kao primjer je navela tezu o porezima koji će SDP nametnuti Hrvatskoj ako pobijedi, a koja dolazi iza SDP-ove inicijative o porezu na kapitalnu dobit. Grubeša je za takvu strategiju - kao i plakate s takvim porukama koje se od danas vide na ulicama - rekla da je "posuđena" od britanskih konzervativaca. Na napomenu voditelja da takva strategija britanskim konzervativcima baš i nije pomogla u srazu s Blairovim laburistima, Grubeša je rekla kako u neizvjesnim izborima kao u Hrvatskoj to ipak ne mora biti slučaj.

Ivan Rimac je, pak, rekao da se HDZ pokazao izuzetno vješt u tempiranju objave svog izbornog programa, što mu je dalo vremena da sagradi strategiju na kritici tuđih. Također je uspješno eskivirano potezanje ekonomskih tema - koje bi biračima dale daleko više razloga za zabrinutost - i to tako da su rasprave o vanjskom dugu i sličnim stvarima maknute s naslovnica vodećih medija, odnosno u "opskurne simpozije i debatne klubove".

Dragan Bagić je, pak, komentirajući detalje ankete, rekao da ona u mnogim svojim segmentima proturječi danas uvriježenom mišljenju mnogih medija, uključujući i tezu o tome da je Ljubo Jurčić uteg koji šteti SDP-u, odnosno da je glavna oporbena stranka sebi pucala u nogu s najavom poreza na kapitalnu dobit. Prema njegovom mišljenju, ekonomska pitanja su prilično nevažna u ovoj kampanji, a SDP uživa manje-više istu razinu podrške kao što ju je imao prije SDP-ovih gafova.

Goran Čular, pak, tvrdi da rezultati ankete sugeriraju da se SDP nalazi u dobroj poziciji, s obzirom da vodi u 6 od 10 jedinica, a da u većini njih može računati na posljednji "dontani" mandat. Istakao je i da je SDP "napravio dobar posao u IV. izbornoj jedinici", gdje ima prilično solidnih 25 % za područje koje se smatra utvrdom desnice.

Odgovor na pitanje hoće li dijaspora odlučiti izbore, prema mišljenju okupljenih, ovisi prije svega o odzivu u BiH. Goran Čular tvrdi da bi vlada koju bi HDZ sastavio uz pomoć dijaspore bila "ustavna i zakonita", ali bi sa sobom mogla na duži rok izazvati političku krizu jer je glasačko tijelo u Hrvatskoj - čije se dvije trećine protivi zastupanju dijaspore u Saboru - ne bi smatralo legitimnom.

R.R.