JOŠ POČETKOM srpnja ove godine započeli su radovi na zaštićenom dijelu toka rijeke Une, a od početka je bilo jasno da se na tom dijelu ne bi smjeli izvoditi nikakvi veliki građevinski radovi. No tek danas, 19. kolovoza, gotovo mjesec dana od prvih radova te nakon niza organiziranih prosvjeda, Inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata objavila je da je investitoru rješenjem zabranjeno obavljanje radova na tom zaštićenom području.

>> Zabranjena izgradnja hidroelektrane na Uni

"Valjda je ovime ispravljena velika greška, no moram naglasiti da smo duboko razočarani u institucije koje bi trebale raditi ovaj posao. Zbog do sada obavljenih radova ima dosta štete i tek ćemo vidjeti u kišnoj sezoni kolika je zapravo šteta nastala. To je sada prioritet, da se sve vrati u prvobitno stanje, ako se ikako može", kaže u razgovoru za Index Tanja Rastović iz udruge Una. No, krenimo redom. 

Zadarska županija izdavala građevinske dozvole za rad u zaštićenom području Une

Početkom srpnja ove godine investitor Pipra d.o.o započeo je radove na izgradnji male hidroelektrane Una-mlin, snage 160 kW, i to na području koje je pod ekološkom mrežom Natura 2000, odnosno unutar zaštićenog krajolika, gdje se nikako ne bi smjeli izvoditi tako veliki građevinski radovi. 

Paralelno s radovima krenuo je i prosvjed lokalnog stanovništva, a njima su se pridružili ljubitelji prirode i niz ekoloških udruga te su ih podržali i aktualni zastupnici u saboru. Prosvjednici su naglašavali kako investitor nema važeće dozvole, dok su investitori naglašavali da imaju važeće i građevinske i lokacijske dozvole. 

Valjanu građevinsku dozvolu izdala im je Zadarska županija 6. listopada 2016. godine, a rješenje o produženju važenja građevinske dozvole 3. listopada 2019. godine. 

Nije se nitko žalio, pa Ministarstvo nije moglo ukinuti dozvole!? 

No, ta dozvola izdana je bez provedene ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM). Kada je tu činjenicu, da nema studije utjecaja na okoliš, potvrdilo i Ministarstvo, točnije Inspektorat, mnogi su mislili da je to kraj priče te da će radovi biti odmah zaustavljeni. No, to se nije dogodilo. 

>> Ministarstvo: Hidroelektrana na Uni ima potrebne dozvole

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prije deset dana objavili su da je ishođena pravomoćna građevinska dozvola važeća, kao i da je prijava početka građenja izvršena u zakonom propisanom roku. Nitko se, naime, nije žalio na to rješenje. 

Resorno ministarstvo zaključilo je da oni sada "nemaju mogućnosti poništavanja i ukidanja izdanih dozvola". Aktivisti su zbog toga nedavno podnijeli prijedlog Ministarstvu za proglašavanje rješenja o građevinskoj dozvoli ništavim zbog nedostatka elaborata o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.  

Osnovali komisiju za ukidanje građevinske dozvole, a radovi i dalje traju

Prošlog smo tjedna uputili upit Ministarstvu graditeljstva, a oni su nas obavijestili da se, zbog pristiglog prijedloga za proglašavanje rješenja ništavim, zaista vodi postupak u kojem tek trebaju utvrditi jesu li ispunjeni zakonski uvjeti za proglašavanje rješenja ništavim. 

"U cilju utvrđivanja činjenica važnih za okončanje ovog postupka Ministarstvo je u aktivnoj pisanoj i usmenoj komunikaciji s drugim nadležnim tijelima - Državnim inspektoratom, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvatskim vodama", stajalo je u odgovoru na upit Indexa. 

No, taj postupak nije bio i rješenje za rijeku Unu jer on obično traje najmanje četiri mjeseca, što je investitoru dovoljno da zauvijek naruši zaštićeni krajolik. Odnosno, to rješenje Ministarstva išlo je na ruku investitoru. Druga opcija za zaustavljanje radova činila se još povoljnijom za investitora. Institucije hrvatske države u jednom su trenutku gotovo sve prebacile na DORH. 

Sve prebacili na Uskok i DORH, čiji izvidi traju godinama 

Tako je Ministarstvo graditeljstva objavilo da ne može poništiti pravomoćne dozvole za izgradnju male hidroelektrane Una-mlin blizu izvora rijeke Une, osim ako se u kaznenom postupku utvrdi da su "navedeni akti izdani kao posljedica kaznenog djela". Stoga je Državni inspektorat 8. kolovoza podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za gradnju privatne hidroelektrane u Donjoj Suvaji, na izvoru rijeke Une, i to zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti. 

Obratili smo se prošlog tjedna DORH-u te dobili odgovor kako je sve u rukama Uskoka i da su zaprimili prijavu. Nisu odgovorili hoće li se u ovom slučaju raditi ubrzanim postupkom. 

"Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću je, sukladno javno dostupnoj informaciji Državnog inspektorata Republike Hrvatske o podnošenju kaznene prijave, zaprimilo navedenu kaznenu prijavu te je predmetna prijava ustupljena nadležnom Državnom odvjetništvu - USKOK-u", stajalo je u odgovoru koji smo dobili od tajništva DORH-a.

"Ranjena priroda ne poznaje pravne rokove i Zakon o upravnom postupku"

Podsjetimo da DORH i Uskok znaju godinama ispitivati neke slučajeve. Napomenimo za usporedbu da DORH već tri godine radi izvide na temelju zaključka državnog regulatora Hanfe da su leasing-kuće za više od 100 milijuna eura oštetile više od 50 tisuća građana. Dok Uskok ispita sve u vezi s rijekom Unom, podigne optužnicu i dođe do pravomoćne presude, investitor može i završiti svoj projekt. 

>> Aktivisti: Nećemo dopustiti da se Una devastira dok se čeka kraj sudskog postupka

"Priroda ne poznaje rokove i Zakon o upravnom postupku te nećemo dopustiti da je investitori unište nezakonitim radnjama. Vidimo se na prosvjedima na izvoru Une", poručili su aktivisti grupe Spasimo Unu prošlog tjedna, najavljujući nastavak borbe. 

I jutros iznenađenje. Inspekcija je ustanovila da su dosadašnjim radnjama na izgradnji hidrocentrale oštećena staništa populacije zavičajne vrste te je prouzročena štetna posljedica za prirodu. Zbog toga su zaustavili radove.

Uporno se nameću projekti za zaštićena područja

"Već više od mjesec dana upozoravamo, a i oni su sami priznali da je riječ o zahvatu unutar zaštićenog područja Natura 2000. Istina je da u trenutku prvog izdavanja dozvole tog statusa nije bilo, no bilo je dva puta kasnije, kada je produžena građevinska dozvola. Tada se moglo i trebalo zaustaviti ovaj projekt. Tada su, naravno, trebali imati i elaborat o zaštiti okoliša. No nisu", kaže čelnica udruge Una Tanja Rastović za Index. Na izravan upit je li ovo kraj Rastović kaže kako nije sigurna u to. 

"Mi od početka ne želimo da nam se nameće što ne želimo, a uporno se na ovo zaštićeno područje nameće kopanje sedre i izgradnja hidrocentrala. Ova priroda je očuvana i mora biti očuvana i za buduće generacije. Nekima to i dalje nije jasno", kaže Rastović, dodajući da je dosadašnjim radovima rijeka ranjena. 

"Ako ovo i nije kraj, borit ćemo se kao i do sada. Vjerujemo u pravdu", zaključuje na kraju Rastović.