REKORDNE vrućine, suše i požari više nisu problem budućnosti, nego već sada predstavljaju ozbiljan rizik za hrvatsko gospodarstvo, upozorila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac na HRT-u.

Prema procjenama koje je iznijela, štete od klimatskih promjena na razini Europe bez odgovarajućih mjera prilagodbe mogle bi dosegnuti 126 milijardi eura godišnje.

"Sve ove ekstremno visoke temperature, suše, požari i druge nepogode danas imaju svoju stvarnu, konkretnu gospodarsku cijenu", upozorila je Šćulac.

Dodala je da Hrvatska pripada skupini država posebno izloženih klimatskim rizicima, među ostalim zbog veličine i strukture gospodarstva.

Hrvatska bi trebala dodatno ulagati 1.1 posto BDP-a godišnje

Prema procjenama Svjetske banke koje je navela Šćulac, Hrvatska bi za prilagodbu klimatskim promjenama i dekarbonizaciju trebala godišnje dodatno ulagati oko 1.1 posto BDP-a.

Iako je riječ o velikom iznosu, upozorava da bi odgađanje prilagodbe dugoročno moglo biti znatno skuplje.

"Kada danas govorimo o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti, ne govorimo samo o zaštiti okoliša, nego prvenstveno o gospodarskoj konkurentnosti", rekla je.

Poljoprivreda, turizam i građevina među najizloženijima

Šćulac kaže da gotovo nema gospodarskog sektora koji ne osjeća posljedice klimatskih promjena, ali da su neki posebno ugroženi.

Poljoprivreda se već suočava s ekstremnim temperaturama, sušama i obilnim oborinama koje smanjuju prinose. Klimatske promjene mogle bi mijenjati i turističke navike.

"Zbog visokih temperatura gosti će mijenjati svoje navike i sve manje dolaziti tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci", rekla je Šćulac.

Turistički sektor zato će morati produljivati sezonu i prilagođavati poslovne modele, dok građevinarstvo mora pronaći načine za organizaciju rada tijekom ekstremnih vrućina. Posljedice suša i niskih vodostaja već osjećaju i promet i logistika.

"Energetska tranzicija nema alternativu"

Poseban problem predstavlja energetika, u kojoj visoke temperature povećavaju potrošnju električne energije i istodobno stvaraju pritisak na proizvodnju.

"Energetska tranzicija, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena, nema alternativu. Međutim, Hrvatska mora strašno ubrzati taj proces", upozorila je Šćulac.

Naglasila je da tranzicija ne znači samo gradnju novih solarnih elektrana i vjetroelektrana. Ključnim smatra modernizaciju elektroenergetske mreže kako bi mogla prihvatiti sve veći udio proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Važnu ulogu trebali bi imati i baterijski sustavi koji bi višak električne energije pohranili tijekom razdoblja velike proizvodnje i vraćali ga u mrežu kada potražnja poraste.

"Modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže ključni je, najveći i najvažniji infrastrukturni projekt hrvatske energetske tranzicije", zaključila je Šćulac.

Suša pogađa poljoprivredu diljem Europe

Ekstremni vremenski uvjeti već snažno pogađaju poljoprivredu i izvan Hrvatske. U dijelovima Europe bilježe se izrazita suša i vrlo visoke temperature, dok je rast cijena hrane ponovno ubrzao.

U Engleskoj i Walesu zabilježen je iznimno suh srpanj, a u pojedinim područjima Engleske proglašena je suša. Posljedice se već vide na poljoprivrednim površinama.

"Ova slika snimljena je 26. lipnja ove godine, a ova 29. srpnja. Dakle, razlika je samo mjesec dana. Ali pogledajte kako izgleda nakon što smo imali tako izražen toplinski val, a ovog mjeseca uopće nije bilo kiše", rekao je stručnjak za geoprostorne podatke Tom Gray pokazujući promjene na području južne Engleske.

Njemački poljoprivrednici očekuju vrlo loše prinose

Problemi su izraženi i u njemačkoj Bavarskoj, gdje poljoprivrednici očekuju vrlo slabe prinose žitarica.

"U našoj regiji praktički nije bilo oborina dva mjeseca i to je katastrofa, posebno za žitarice. Bilježimo neke od najlošijih prinosa žitarica otkad se vode evidencije. A još smo se nakon jakog nevremena morali suočiti sa štetom od tuče", rekao je poljoprivrednik iz Freisinga Michael Pellmeyer.

Visoke temperature utječu i na cijene poljoprivrednih proizvoda drugdje u svijetu. U Južnoj Koreji neki su proizvodi na tržnicama u samo tjedan dana poskupjeli za trećinu, a zabilježeni su i slučajevi udvostručenja cijena.

Klimatski fenomeni dodatno povećavaju rizik od gladi

Svjetski program za hranu UN-a upozorava da snažni klimatski poremećaji mogu dodatno povećati broj ljudi suočenih s glađu, posebno u kombinaciji s ratovima i gospodarskom nestabilnošću.

"Takvi uvjeti uključuju zagrijavanje Tihog oceana, što utječe na klimu diljem svijeta. Prošli El Niño uzrokovao je veliko povećanje gladi", rekao je direktor Službe za analizu sigurnosti hrane i prehrane Svjetskog programa za hranu Jean-Martin Bauer.

Klimatske promjene tako već istodobno pogađaju proizvodnju hrane, energetiku, turizam, promet i infrastrukturu, zbog čega HGK upozorava da će sposobnost prilagodbe sve više određivati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.