JOSIP Terzić iz Hrvatskog geološkog instituta, stručnjak za kršku hidrogeologiju, govorio je na N1 televiziji o mogućem utjecaju ilegalnog otpada u Gospiću na podzemne vode, metodama kojima se može istražiti širenje onečišćenja i potrebi za što skorijom sanacijom.

Terzić je rekao da Hrvatski geološki institut i njegov Odsjek za hidrogeologiju dosad nisu sudjelovali u istraživanjima ilegalnog otpada u Gospiću, iako su posljednjih tjedana imali određene kontakte s institucijama.

Osvrnuo se i na najnovije nalaze vještačenja koje je objavio USKOK, rekavši da oni nisu iznenađujući. "Nije ništa iznenađujuće, možete izbušiti bušotinu kraj ilegalnog ili legalnog odlagališta, bio krš ili ne, sigurno ćete naći sve to isto, ako ne i gore", poručio je.

Objasnio je da je zbog krškog terena moguće relativno brzo širenje tvari koje dospiju u podzemne vode. "Odlika krša je da se sve tvari koje dođu do krških vodonosnika relativno brzo ispiru. Ono da se može očekivati i druge ispraznice koje se vežu uz krš stoje u nekoj mjeri, ali generalno stručnjak može znati kako brzo i u kojem smjeru će se to onečišćenje kretati", kaže.

"Garantiram da ne postoji nijedan privatni bunar bez mikrobiološkog onečišćenja

Dosadašnja istraživanja, prema onome što je vidio, pokazuju da su određene tvari pronađene u bušotinama neposredno uz odlagalište, ali ne i drugdje. Terzić smatra da nema hidrogeološke osnove za strah od onečišćenja vodovodne vode u Gospiću.

"Iz svega što sam ja vidio može se iščitati da su u bušotinama koje se nalaze neposredno uz samo odlagalište pronađene neke tvari, nigdje drugdje nisu pronađene. Ne postoji opasnost da bi vodovodna voda u Gospiću bila onečišćena, ne postoji hidrogeološka logika. Čak ne bih ni istraživao tu mogućnost, ali zbog interesa javnosti to bi trebalo držati pod monitoringom, čisto da ljudi budu mirniji. Ali tu stvarno nema nikakve šanse da se to dogodi", naglasio je.

Ipak, upozorio je na korištenje privatnih bunara u neposrednoj blizini odlagališta. "To je druga stvar. Ja, primjerice, ne bih pio vodu iz privatnog bunara koji se nalazi 100 metara od odlagališta. Pogotovo dok ne znam kakva je", priznao je.

Govoreći o mikrobiološkom onečišćenju privatnih bunara, rekao je da ono samo po sebi nije iznenađujuće, osobito na krškom području.

"Jučer smo vidjeli vijest da su radili privatne bunare pa su dobili mikrobiološko onečišćenje. To je toliko smiješno objaviti, garantiram da ne postoji nijedan privatni bunar bez mikrobiološkog onečišćenja, pogotovo u krškim terenima. Mikrobiologija je u svim izvorima, samo što se u vodovodnim sustavima klorira", istaknuo je.

"Trasiranjima treba vidjeti brzinu kojom od smetlišta dolazi do korita Like"

Kao područje koje bi trebalo posebno pratiti izdvojio je rijeku Liku. "Logično je pretpostaviti da će se onečišćenje kretati prema samom koritu rijeke Like. Trasiranjima treba vidjeti brzinu kojom od smetlišta dolazi do korita Like. I uzorkovanja bi trebalo raditi na samoj rijeci, kod mosta na Budačkoj cesti ili malo nizvodnije prema hidroelektrani", ustvrdio je. 

Dodao je da postoje i utemeljene pretpostavke o mogućem utjecaju vode iz korita Like na izvor rijeke Gacke, no smatra da bi razrjeđenje bilo toliko veliko da se onečišćenje ondje ne bi moglo detektirati.

"Prirodnim putem postoje utemeljene pretpostavke da bi ta voda iz korita Like mogla utjecati na izvor rijeke Gacke, ali tu se te tvari ne bi mogle ni detektirati jer je to toliko razrjeđenje da mislim da ne postoje laboratorijski instrumenti koji bi tako nešto, tako sitne koncentracije nečega, mogli detektirati u vodama Gacke", izjavio je.

"Nema velike zabrinutosti, treba držati pod kontrolom neko vrijeme zbog smirivanja ljudi", nastavio je.

"Sanacija je mogla početi prekjučer"

Problem predstavlja i to što je područje oko odlagališta prekriveno kvartarnim talozima, zbog čega je manje vidljivih izdanaka stijena važnih za kretanje vode. "Jer je teren oko odlagališta i taj dio Gospića prekriven kvartarnim talozima, zemljom, tako da ima relativno manje izdanaka stijena koji su nama najbitniji zbog provođenja vode", objasnio je.

Kartiranje bi, kaže, trebalo obuhvatiti kanjon Like i Novčicu. Nakon toga trebalo bi mjeriti protoke na više mjesta i provesti trasiranja podzemnih tokova kako bi se utvrdilo kreće li se voda iz Like prema izvorištima Gacke, ali i koliko je potrebno da voda od samog odlagališta stigne do Like.

Takvo istraživanje moguće je provesti, ali ne u roku od nekoliko dana. "To se ne može napraviti za 10 dana. To su istraživanja koja traju mjesecima pa i godinu, ali to ni na koji način ne sprječava samu sanaciju otpada", rekao je.

Upravo sanaciju smatra hitnijom od završetka svih istraživanja. "Sanacija je mogla početi prekjučer, a istraživanja mogu tek započeti. Već je nešto infiltrirano u podzemlje, dakle imamo neki signal. Što se prije sanira, manje tvari može doći u podzemlje. Treba pokriti, to je dobra mjera koja će znatno smanjiti dalje onečišćenje tla", uvjeren je. 

Oborine pritom mogu dodatno pogoršati situaciju jer ispiru tvari iz tijela odlagališta. "Velika kiša će dodatno isprati tvari iz samog tijela smetlišta. Ako je pokriveno, neće toliko isprati, ali to što ispiru kiše je sigurno preko 90 posto tog onečišćenja podzemnih voda", ustvrdio je.

"U Varaždinu je totalno drukčiji okoliš"

Terzić je usporedio situaciju s ilegalnim odlagalištem u Varaždinu, udaljenim oko 500 metara od Drave, gdje veće poplave također mogu predstavljati problem. Naglasio je da je riječ o potpuno drukčijem okolišu jer se ondje radi o šljunčanim i pješčanim vodonosnicima koji prirodno filtriraju vodu.

"To je totalno drugi okoliš, ja sam stručnjak za krš. Tu postoji jedna dobra stvar, a to je samopročišćenje u šljunčanim i pješčanim vodonosnicima, tu se filtrira voda. Opasnost je relativno manja, ali opet treba provoditi monitoring, treba vidjeti koliko je to blizu od vodocrpilišta, kakva je dinamika", poručio je. 

Za Varaždin bi se mogli izraditi hidrogeološki modeli koji bi pokazali koliko brzo i u kojoj bi koncentraciji onečišćenje moglo stići do određenih područja. "Tu bi se radili hidrogeološki modeli koji mogu predvidjeti koliko brzo će i u kojoj koncentraciji onečišćenje doći, a mogu se koristiti trasiranja kako bi se to dokazalo", kazao je Terzić.

Osvrnuo se i na mikroplastiku pronađenu u najnovijem nalazu, rekavši da njezina prisutnost uz odlagalište nije iznenađujuća.

"Uz smetlište je očekivana mikroplastika. Imamo je i u svojim tijelima, od zraka kojeg udišemo, vode čak. Imali smo u institutu koji se bavio projektom mikroplastike u podzemnim vodama, desetak zemalja je bilo uključeno. Ljudi mogu vidjeti da u cijeloj Europi ne postoje standardizirane metode uzorkovanja, to je zona koja se još istražuje. Ali u cijeloj Europi se radi da se to konačno istraži", naglasio je.

"Trba sanirati stotine raznih odlagališta"

Na kraju je istaknuo da bi, osim Gospića, trebalo sanirati i brojna druga odlagališta u Hrvatskoj, uključujući legalna i ilegalna, a problem vidi i u nedostatku županijskih centara za gospodarenje otpadom.

"Tu sad izlazimo iz moje struke, ali kao građanin mogu reći da treba sanirati ne samo Gospić nego i vjerojatno stotine razno raznih odlagališta, ne samo ilegalna, nego i ova legalna. Jer nemamo županijske centre za otpad. Mislim da je zakonska regulativa u redu, samo provedba i kontrola je upitna", ukazao je. 

Ipak, primijetio je da je broj divljih odlagališta danas manji nego prije dvadesetak godina. "Primijetio sam da je broj divljih deponija znatno manji, da se zamijeti. Prije 20-ak godina je toga bilo više, u krške jame su bacali otpad. Dogodio se klik u glavama ljudi. Mislim da je to krenulo od edukacije, treba nastaviti da se podiže svijest među mlađim generacijama jer će oni učiti i starije", zaključio je.