Foto: AFP

NAKON ubojstva Bin Ladena, SAD ima sve stroži pristup prema Pakistanu, zahtijevajući povećanu protuterorističku suradnju, dok istovremeno pakistanska javnost i vojni vrh traže njeno smanjenje.

Te tenzije se ogledaju i u rezultatima ankete koja je provedena prije nekoliko dana, u kojoj se pokazuje da čak 69% Pakistanaca vidi SAD više kao neprijatelja nego partnera, unatoč 20 milijardi pomoći koje im je SAD uplatio u prošlim godinama. Amerikanci u posljednje vrijeme prijete da će ukinuti tu pomoć ukoliko se ne poduzmu još ozbiljniji koraci u borbi protiv terorizma.

Bez obzira na to, pakistanska potreba za ekonomskom pomoći, njen status nuklearne sile, ranjivost od napada militanata i interesi u Afganistanu stvaraju nužnost za obje strane da premoste trenutne nesuglasice.

"Ovo je dugoročna, frustrirajuća i ponekad grozomorna vrsta iskustva", kazala je američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton o odnosima s Pakistanom na jučerašnjem obraćanju Senatu. "Bez obzira na to, ne vidim alternativu ukoliko uzmete u obzir ključne američke interese". Jedan od ključnih problema bit će i pitanje koliki će teret preuzeti pakistanska vojska, sad kada je najavljeno povlačenje 33.000 američkih vojnika iz Afganistana.

Na čijoj su strani pakistanske tajne službe?

U Bloombergovoj analizi ovog kompleksnog odnosa, stoji kako je od 2004. godine SAD zahtijevao od Pakistana da zatvori svoje baze u pograničnom području, iz kojeg su talibani napadali američke i afganistanske vojne trupe. Još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, pakistanska vojska je potajno podupirala talibane i s njima povezane gerile kako bi spriječili Afganistan da stvori savez sa, za Pakistan ultimativnim neprijateljem, Indijom.

Pakistanski državni vođe također, kao i SAD, žele nastaviti ovu vezu, a kao znak odobrenja uspostavljene su i zajedničke protuterorističke jedinice. Međutim, postoji unutarnja borba u redovima ključnih pakistanskih sigurnosnih agencija o tome treba li nastaviti odnose sa SAD-om. Mnogi su Pakistanci akciju protiv Bin Ladena vidjeli kao potkopavanje njihovog nacionalnog suvereniteta. Poznato je kako su mnogi pripadnici tajne službe ISI povezani s raznim militantnim grupama, kao i neki redovi vojske.

Pakistanci ginu, a Amerikanci kritiziraju

Još jedan problem koji se nameće u posljednje vrijeme je i pitanje korištenja bespilotnih letjelica, u čijim napadima nerijetko ginu i civili. Pakistanski parlament je zaprijetio da će, ukoliko ti napadi ne prestanu, zatvoriti opskrbne rute za NATO, preko kojih ide polovica materijala za trupe u Afganistanu.

Pakistan se osjeća pogođenim i zbog činjenice da, unatoč tome što su dosad u ratu protiv islamskih militanata izgubili 3.500 vojnika i čak 35.000 civila, još uvijek čuju kritike da ne rade dovoljno dobar posao u borbi protiv terorizma.

"Kad je riječ o Pakistanu, naš odnos je uvijek na vagi. S jedne strane postoji mnogo poteza koje ne odobravamo i koje se protive našim vrijednostima, a s druge strane ima i puno onih koje su potpuno sukladne našim interesima i željama", zaključila je Clinton.