Hispanoamerički glasači vratili su Trumpa na vlast. Sada su se stvari promijenile
KADA je Sam Negron, nekadašnji demokrat, 2024. godine izašao na izbore kako bi glasao za Donalda Trumpa, vodio se prije svega jednom stvari - gospodarstvom. Godinu dana nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću, potpora hispanoameričkih glasača, koji su mu pomogli osigurati pobjedu s rekordnih 46 posto glasova, počela je slabjeti, piše BBC.
"Nije mi se sviđalo plaćati 7 dolara za jaja", rekao je Negron, državni policajac iz Allentowna u Pennsylvaniji, grada s većinskim latinoameričkim stanovništvom. "Ali u osnovi, radilo se o svim njegovim tezama… ponovno učiniti SAD snažnom zemljom." Negron, koji je 2019. prešao u Republikansku stranku nakon desetljeća provedenih kao demokrat, nije bio jedini. Trump je 2024. ostvario odlučujuću izbornu pobjedu uz podršku milijuna latinoameričkih glasača.
Međutim, godinu dana nakon početka njegovog mandata, ta je podrška počela opadati. Novo istraživanje CBS Newsa pokazuje da je podrška američkih Latinoamerikanaca Trumpu pala na 38%, što je značajan pad s vrhunca od 49% početkom veljače prošle godine, nakon njegovog povratka u Bijelu kuću. Latinoamerički glasovi su i brojni i raznoliki, obuhvaćajući zajednice različitog podrijetla i ekonomske moći, a zajedno čine najveći nebjelački glasački blok u zemlji s više od 36 milijuna ljudi.
Gospodarstvo kao ključni problem
Podaci pokazuju da je Trumpov uspjeh među ovim glasačima 2024. godine u velikoj mjeri bio rezultat njihovog nezadovoljstva gospodarstvom u posljednjim godinama Bidenove administracije. Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da je 93% Latinoamerikanaca koji su glasali za Trumpa ocijenilo gospodarstvo kao svoje primarno pitanje, dok su nasilni kriminal i imigracija bili znatno manje važni. Iste te brige sada bi se mogle okrenuti protiv Trumpa.
Podaci iz novog istraživanja CBS-a pokazuju da velika većina Latinoamerikanaca - 61% - ne odobrava Trumpovo upravljanje gospodarstvom, dok 69% ne odobrava njegovo upravljanje inflacijom. Većina je izjavila da učinak američkog gospodarstva procjenjuje kroz cijene. Republikanski strateg Mike Madrid, kritičar Trumpa i jedan od najpoznatijih analitičara latinoameričke politike, rekao je kako vjeruje da su latinoamerički glasači "potpuno okrenuli leđa" Trumpu, prvenstveno zbog gospodarstva.
"Mnogi ljudi ovdje glasali su za Trumpa ovaj put, jer se ništa nije događalo s Bidenom", rekao je Moses Santana, stanovnik pretežno latinoameričkog područja Sjeverne Philadelphije. "Ali situacija je i dalje teška... ljudi s niskim primanjima definitivno osjećaju teret cijena", dodao je Santana. "Mnogi od njih misle da Trump snosi velik dio odgovornosti za njihove probleme." Slično razmišlja i John Acevedo, 74-godišnji agent za nekretnine iz Pasadene u Kaliforniji. "Gospodarstvo ne ide dobro. Cijene su porasle", rekao je. "Obećao je da će pasti. Nisu."
Inflacija i stav Bijele kuće
Dužnosnici Bijele kuće isticali su niže cijene goriva, prihode od carina i strane investicije kao ekonomske uspjehe, no ankete pokazuju da širok spektar Amerikanaca ostaje zabrinut zbog usporavanja tržišta rada i visokih cijena. Inflacija je u prosincu ostala na 2,7% drugi mjesec zaredom, uglavnom zbog rasta troškova hrane i stanovanja, što znači da cijene ne padaju, već rastu sporijom stopom. Trump je, sa svoje strane, više puta za preostale ekonomske probleme krivio Bidena, tijekom čijeg je mandata u lipnju 2022. inflacija dosegnula 40-godišnji maksimum od 9,1%.
Neki od njegovih latinoameričkih pristaša prihvaćaju taj argument. Lydia Dominguez, članica Školskog odbora okruga Clark u Las Vegasu, rekla je kako vjeruje da je "prilično teško" vratiti gospodarstvo na pravi put za ovu administraciju, unatoč njihovim naporima. Čak i među nekim Trumpovim pristašama, ekonomske brige stvaraju složene osjećaje. Amanda Garcia, stočarka iz Teksasa, zadovoljna je Trumpovim rješavanjem pitanja granice, ali kaže da su carinske kampanje uzrokovale poremećaje na tržištu. "To stvarno utječe na gospodarstvo i pogađa nas stočare na drugoj razini", rekla je.
Imigracijska politika kao točka spora
Drugi latinoamerički glasači izrazili su zabrinutost zbog Trumpovih operacija provedbe imigracijskih zakona, koje su uključivale racije i deportaciju preko 600.000 ljudi od siječnja 2024. do početka prosinca. "Protiv sam svega toga", rekla je Rebeca Perez, radnica u restoranu u kalifornijskom gradu Oxnardu. "Ovo bi trebala biti slobodna zemlja za sve, ali nije." Istraživanje CBS-a pokazalo je da 70% Latinoamerikanaca ne odobrava Trumpovo rješavanje imigracije. Iako su bili podijeljeni po pitanju deportacija, 63% ih je reklo da im se ne sviđa način na koji se provode.
Neki Latinoamerikanci, međutim, podržavaju imigracijske racije, videći ih kao zaštitu radnih mjesta za legalne imigrante i američke državljane. "Kao ljudsko biće, žao mi ih je... Ali pogodite što? Ja sam siromašan u svojoj zemlji", rekao je Sam Negron. Čak i među pristašama, Trumpova imigracijska politika stvorila je podijeljene osjećaje. Oscar Byron Sarmiento, električar iz Houstona, rekao je da vjeruje da Trump radi "sjajan posao", ali i da je imigracijska represija "otišla malo predaleko". "Puno je dobrih ljudi. Imigranata koji poštuju zakone", rekao je. "Ostavite te ljude na miru."
Politički strateg Mike Madrid smatra da će Trumpovoj Bijeloj kući biti teško popraviti zabrinjavajuće rezultate anketa među Latinoamerikancima uoči međuizbora kasnije ove godine. "Mi [Latinoamerikanci] smo najmanje stranački vezani od svih skupina i možemo odbaciti obje stranke kada nas iznevjere", dodao je. Predsjednikove probleme priznaju i neki njegovi pristaše. "Postoji sve veća zabrinutost", rekla je Crystal, supruga Oscara Byrona Sarmienta. "Trenutno Trump ide u silaznom smjeru, jednostavno zato što ne uspijeva preuzeti kontrolu nad porukama."