NAJBROJNIJA manjina u Sjedinjenim Državama postali su Hispanoamerikanci, pokazali su podaci koje je u utorak objavio američki Demografski ured. Njihov broj u SAD-u u srpnju 2001. iznosio je 37 milijuna, što je za 4,7 posto više nego u travnju 2000.

Time su po brojnosti prvi puta prešli crnačko stanovništvo koje je u istom razdoblju raslo 1,5 posto odnosno bilo ih je 36,2 milijuna u srpnju 2001. godine. Ovo su prve statističke procjene rase i etničke pripadnosti od kada su prije dvije godine objavljeni podaci o prebrojavanju stanovništva u Sjedinjenim Državama iz 2000. godine.

Broj bijelog, nehispano stanovništva, procijenjen je na 196 milijuna, uz porast od 0,3 posto u razdoblju travanj 2000. - srpanj 2001. godine. Hispanici su u srpnju 2001. činili skoro 13 posto od ukupno 284,8 milijuna stanovnika SAD-a, u odnosu na 12,5 posto koliki im je udio bio u travnju 2000. godine.

Crnci čine 12,7 posto stanovništva dok su u travnju 2000. činili 12,6 posto. Eksplozivni rast Hispano stanovništva u SAD-u rezultat je više stope nataliteta kao i golemog vala useljavanja u posljednjem desetljeću. Američki Demografski ured broji stanovnike bez obzira bili oni legalni imigranti ili ne. Popis iz 2000.-te dopustio je Amerikancima da biraju više od jedne rase kako bi se identificirali. Hispanici su kulturna i etnička oznaka, a njezini nositelji mogu biti bilo koje rase.

Ako se uzme u obzir takva podjela onda je broj Amerikanaca koji je sebe označio kao crne sada 37,7 milijuna što je nešto više nego Latino stanovništva, dok je broj Afro-Amerikanaca (tradicionalne crnačke populacije) nešto manji od Hispanoameričke.

Prema popisnim procjenama četvrtina Latino populacije u Sjedinjenim Državama nisu američki državljani, a njih pedeset posto živi u Texasu, Californiji i New Yorku.