BANKE u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine poslovale s dobiti od 1.1 milijardu kuna, što je otprilike isti iznose kao u prva tri mjeseca prošle godine, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).

"Poslovanje kreditnih institucija u prvom tromjesečju 2021. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1.1 milijardi kuna, što je gotovo jednako dobiti ostvarenoj u istom tromjesečju 2020. Pokazatelji profitabilnosti porasli su u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2020. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0.6 posto na 0.9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 4.4 posto na 6.8 posto", navodi središnja banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prvom tromjesečju.

Najveću dobit lani imala Zagrebačka banka

Prema podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, najveću je dobit u prvom tromjesečju ove godine imala Zagrebačka banka, 416.8 milijuna kuna. Slijedi Privredna banka s dobiti od 195.4 milijuna kuna, a više od sto milijuna kuna dobiti imala je još Erste&Steiermärkische Bank, 179.6 milijuna kuna. 

Prema podacima iz tablice koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, četvrta je po visini dobiti OTP banka s iznosom od 84.6 milijuna kuna.

Slijede tri banke koje su imale dobit veću od 40 milijuna kuna - Addiko banka 41.1 milijun kuna, Raiffeisenbank Austria 40.3 milijuna kuna te najveća banka u većinskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 40.3 milijuna kuna.

Statistika središnje banke odnosi se na ukupno 23 kreditne institucije, od čega na 20 banaka i tri stambene štedionice (PBZ stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica i Wüstenrot stambena štedionica). Od svih kreditnih institucija tek je jedna banka u prvom tromjesečju ove godine poslovala s gubitkom - Imex banka s gubitkom nešto većim od tri milijuna kuna. 

Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 8.2 milijarde kuna

Prema podacima HNB-a, u prvom tromjesečju ove godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2020. za 8.2 milijarde kuna (1.8 posto) i iznosila je 470.7 milijardi kuna. Najveći porast u imovini odnosio se na depozite kod HNB-a i na dane kredite, napominju iz HNB-a.

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za dva posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 0.9 posto rezultiralo je daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5.4 posto na kraju 2020. na 5.3 posto na kraju prvog tromjesečja 2021.

NPL-ovi su porasli u portfelju kredita kućanstvima, u kojem se njihov udio povećao sa 7.1 posto na 7.2 posto. Suprotno kretanje zabilježeno je u portfelju kredita nefinancijskim društvima, u kojem su se smanjili NPL-ovi i njihov udio u kreditima tom sektoru, s 12.5 posto na 12.1 posto, navode iz HNB-a.

"Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnoga sustava dodatno su osnaženi u prošloj godini zadržavanjem dobiti i ciljanim regulatornim prilagodbama vezanima uz pandemiju. U prvom tromjesečju 2021. zadržali su se na vrlo visokim razinama, a stopa ukupnog kapitala bankovnog sustava iznosila je 25.1 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto", ističu iz središnje banke.

Navode kako je i nadalje na visokoj razini i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju ožujka 2021. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a LCR je iznosio 187.3 posto, zaključuje se u priopćenju HNB-a.