Foto: Vlada

HRVATSKA narodna banka sinoć je priopćenjem reagirala na Zaključnu izjavu Misije Međunarodnog monetarnog fonda koja je od 5. do 16. svibnja provodila redovne konzultacije u Hrvatskoj.

Više o izvješću MMF-a pročitajte ovdje.

HNB je objasnio da su se misija MMF-a i HNB tijekom konzultacija složili oko većine pitanja, ali da su se oko dvije teme pojavila različita mišljenja. Kako su u Zaključnoj izjavi predočena samo gledišta jedne strane, što bi moglo u javnosti izazvati nedoumice u pogledu novčane politike u nastupajućem razdoblju, HNB smatra potrebnim i opravdanim javno se očitovati o tim pitanjima.

HNB i MMF se slažu oko većine pitanja

"Zajednička je ocjena misije MMF-a i HNB-a da je za brži oporavak realnog sektora i održiv rast BDP-a koji bi bio potican u prvom redu inozemnom potražnjom i rastom izvoza te bitno manjim oslanjanjem na inozemno financiranje domaće potrošnje potrebno jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva odlučnijim strukturnim reformama", piše u priopćenju.

"Također, HNB i MMF se slažu da postoji potreba nastavka provođenja politika kojima bi se smanjila eksterna ranjivost zemlje i ublažile posljedice mogućih novih vanjskih šokova osobito u situaciji nedovoljno brzog strukturnog prilagođavanja realnog sektora. Među politikama iz nadležnosti središnje banke je i nastavak politike postupnog povećavanja trenutno rekordno visokih deviznih pričuva kao i primjene prudencijalnih mjera u funkciji osiguranja otpornosti bankovnog sustava. HNB je i do sada djelovao s takvim ciljem i nastavit će koristiti sve devizne, kunske i prudencijalne instrumente koji su mu na raspolaganju, uključujući po potrebi i intervencije na deviznom tržištu, neovisno o smjeru tečajnih pritisaka te upravljanje kunskom likvidnošću. Time će kao i do sada osigurati održivo povećanje deviznih pričuva zemlje i tečajnu stabilnost. Intervencije na deviznom tržištu HNB će i u narednim razdobljima provoditi neizmijenjenom tehnikom. Promjenu same tehnike deviznih intervencija, na način kakav je sugeriran kao moguć, HNB ocjenjuje ne samo nepotrebnom, nego i rizičnom i kontraproduktivnom jer može izazvati učinke upravo suprotne onima koji su zajednički utvrđeni kao potrebni, nastavlja se.

Područje neslaganja: Međunarodne pričuve

HNB je objavio i dio stavova koji su izneseni misiji MMF-a povodom neslaganja s mišljenjima sadržanim u točkama 12 i 13. Završne izjave misije MMF-a:

"Prvo, tvrdnja kako su međunarodne pričuve relativno niske zahtijeva sveobuhvatniju procjenu koja je u konkretnom slučaju izostala kao i uključivanje u analizu čimbenika specifičnih za zemlje poput Hrvatske s visokim udjelom stranih banaka na domaćem tržištu. Sa stručnog stajališta postoje tri uobičajena načina ocjenjivanja adekvatnosti pričuva: visina međunarodnih pričuva u odnosu na vrijednosti uvoza u nekom razdoblju; visina međunarodnih pričuva u odnosu na protuvrijednost ukupne novčane mase; i visina međunarodnih pričuva u odnosu na kratkoročni inozemni dug", nastavlja HNB.

"Naše međunarodne pričuve pokrivaju približno čak sedmomjesečnu vrijednost uvoza, iznose više od protuvrijednosti ukupnog depozitnog novca i gotovine u optjecaju i nešto su niže od inozemnog duga koji dospijeva u roku od sljedećih 12 mjeseci. Dakle, dva od ta tri uobičajena kriterija procjene pokazuju da su hrvatske međunarodne pričuve na više nego odgovarajućoj razini, dok treće mjerilo pokazuje da su na donjoj granici adekvatnosti. Međutim, i pri toj ocjeni metodološki bi bilo korektno iz razmatranja isključiti one kategorije kratkoročnog inozemnog duga koje se po našem mišljenju ne mogu smatrati kategorijama koje bi trebalo pokrivati državnim međunarodnim pričuvama, a u najvećoj mjeri proizlaze iz specifičnosti situacije visokog prisustva stranih banaka na domaćem tržištu. Tu mislimo, primjerice, na kratkoročni dug hrvatskih banaka prema stranim bankama majkama te na kratkoročne obveze poduzeća u inozemnom vlasništvu prema njihovim matičnim poduzećima (koje ulaze u tzv. izravna inozemna ulaganja). Sukladno tome, i visina inozemnih deviznih potraživanja poslovnih banaka mogla bi se pridružiti funkciji međunarodnih pričuva. Uzme li se sve ovo u obzir, postaje sasvim neupitno da je adekvatnost međunarodnih pričuva i prema toj trećoj metodi također odgovarajuća", piše u priopćenju.

"Diskutabilna metodologija": HNB kritizira načelo jednakoga pristupa za sve zemlje

"Nadalje, metodologija na koju se Misija prvenstveno oslanja, i u okviru MMF-a, među analitičarima i u rukovodstvu, nailazi na vrlo različite ocjene, uključujući i onu da se ne može primjenjivati načelo jednakog pristupa za sve zemlje, pa bi isključivo na temelju nje bilo sasvim preuranjeno i neprimjereno izvoditi tako izričite prosudbe o adekvatnosti međunarodnih pričuva RH. To je tim neprimjerenije uzme li se u obzir da Hrvatska spada među mali broj zemalja čije međunarodne pričuve više nego pokrivaju novčanu masu."

"Drugo, Hrvatska narodna banka je svjesna opravdanosti nastavka politike postupnog jačanja međunarodnih pričuva. To je politika koju i provodimo te se naš postojeći sustav deviznih intervencija, s obzirom na okruženje u kojem djeluje naše devizno tržište i njegovu osjetljivost na kretanje tečaja, pokazao svrhovitim i učinkovitim. Iz navedenog proizlazi i suvišnost predloženih izmjena tehnike provođenja deviznih intervencija. Naime, predložena tehnika mogla bi nepovoljno utjecati na tečajna očekivanja i povjerenje tržišta te dovesti do potpuno drugačijih (neželjenih) rezultata, odnosno do gubitka međunarodnih pričuva, umjesto njihovog povećanja kao i/ili do naglog skoka kamatnih stopa i nižeg kreditnog rasta, s negativnim posljedicama na krhki oporavak gospodarstva koji je u tijeku", završava HNB.