ITALIJA je prije nekoliko dana uvela jednokratni porez od 40 posto na dobit banaka, a tako prikupljen novac planira iskoristiti za pomoć ljudima koji dižu hipotekarne zajmove radi kupnje prve nekretnine.

Nagli rast kamatnih stopa središnjih banaka bankama je donio rekordne dobiti jer su taj rast mogle prebaciti na korisnike kredita, a istodobno nisu znatno dizale kamate na depozite. Zemlje poput Španjolske i Mađarske već su uvele porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora.

Talijanska vlada ove će godine oporezivati jednokratnim porezom od 40 posto neto kamatnu maržu banaka, koja predstavlja razliku između kamata na kredite i depozite i izvor je zarade banaka. Procjenjuje da će tim porezom prikupiti nešto manje od tri milijarde eura, doznaje Reuters iz dobro obaviještenih izvora.

Hoće li porez u Italiji utjecati na banke u Hrvatskoj?

Pitali smo Hrvatsku narodnu banku (HNB) hoće li porez na banke u Italiji utjecati na banke u Hrvatskoj, a oni su odgovorili da neće te objasnili zašto.

"Politike raspodjela dobiti dio su procesa višegodišnjeg planiranja kreditnih institucija koje se, između ostaloga, određuju ovisno o budžetiranim veličinama, regulatorno zahtijevanoj i interno ciljanoj stopi kapitala.

Sve kreditne institucije u okviru godišnje procjene adekvatnosti internoga kapitala izrađuju minimalno trogodišnje planove kapitala i pri tome utvrđuju planirane stope raspodjele dobiti, no iste se redovito godišnje revidiraju i po potrebi mijenjaju kako bi se osiguralo udovoljavanje svim regulatornim zahtjevima i osiguravanje nesmetanog razvoja poslovanja kreditne institucije.

S obzirom da su navedeno i primarni pokretači za donošenje odluka o raspodjeli dobiti, ne očekuje se da bi uvođenje najavljenog poreza na ekstraprofit u Italiji imalo utjecaja na dosadašnje politike raspodjele dobiti banaka u Hrvatskoj", odgovorili su iz HNB-a.

Glavne skupštine kreditnih institucija na kojima se odlučivalo i o uporabi dobiti ostvarenoj u 2022. uglavnom su već održane i dobit je već isplaćena vlasnicima tijekom 2023. pri čemu navedeno nije utjecalo na smanjenje stavki njihovog redovnog osnovnog kapitala.

Temeljem odredbi članka 312.a Zakona o kreditnim institucijama, kreditna institucija koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točke c), e) i f) Uredbe (EU) br.575/2013 (što bi mogla biti i odluka o isplati zadržane dobiti), dužna je na Zakonom propisani način objaviti obavijest o toj odluci te provesti smanjenje kapitala tek nakon proteka šest mjeseci od posljednje objave.

Porast profitabilnosti banaka početkom godine

"Zaoštravanje monetarne politike je preokrenulo višegodišnju tendenciju smanjenja neto kamatne marže. Neto kamatna marža hrvatskih banaka u posljednja dva desetljeća uglavnom se smanjivala, uz povremene oscilacije. I posljednjih je nekoliko godina bila pod zamjetnim pritiskom pada kamatnih stopa na kredite, dok su se kamatne stope na izvore sredstava približile nuli, što je ograničilo prostor za uštede na kamatnim troškovima.

Zaoštravanje monetarne politike ESB-a do sada se snažnije prelilo na aktivne nego na pasivne kamatne stope pa je profitabilnost banaka početkom ove godine snažno porasla unatoč uglavnom kratkoročnim izvorima (većinom prekonoćnim depozitima na transakcijskim računima) i dugoročnim kreditima kućanstvima i poduzećima, što u načelu omogućava brže prelijevanje rasta kamatnih stopa na kamatnih trošak nego na kamatni prihod.

Porast neto kamatne marže usko je povezan i s prihodima koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a na koje se trenutačno obračunava kamatna stopa od 3.75 posto, što u uvjetima visoke likvidnosti banaka znatno doprinosi njihovoj profitabilnosti", govore iz HNB-a.

"Poslovnim bankama isplaćene velike kamate"

"Nacionalne središnje banke Eurosustava u trenutnim uvjetima velikih viškova likvidnosti i sve viših kamatnih stopa isplaćuju velike kamate poslovnim bankama. Obje ove okolnosti, viškovi likvidnosti u bankovnim sustavima i visoke kamatne stope rezultat su vođenja politika s ciljem postizanja primarnog cilja monetarne politike velikih središnjih banaka – stabilizacije potrošačke inflacije, odnosno u europodručju njezina vraćanja na razinu od 2 posto u srednjem roku.

Te su okolnosti ujedno posljedica reakcija središnjih banaka na dvije vrlo različite epizode nestabilne inflacije: viškovi likvidnosti nastaju kao posljedica otkupa vrijednosnih papira u svrhu borbe protiv preniske potrošačke inflacije u razdoblju nakon 2015., a posebno nakon izbijanja pandemije 2020. godine, dok kamatne stope postupno rastu od srpnja 2022. s ciljem snižavanja potrošačke inflacije. Referentne kamatne stope ESB-a porasle su u prošloj godini i dosadašnjem dijelu ove 2023. godine za 400 baznih bodova, pa se tako i stopa na prekonoćne depozite povećala s 0.50 posto na 3.75 posto.

Bitno je napomenuti kako viškovi likvidnosti ili povećane kamatne stope pojedinačno ne vode do ovakvih velikih isplata poslovnim bankama, već jedino njihova simultana pojava koju je, u danim uvjetima, bilo vjerojatno nemoguće izbjeći. Takvu situaciju postupno će ublažavati smanjenje viškova likvidnosti", kažu iz HNB-a.

"Prijenos promjene ključnih kamatnih stopa u Hrvatskoj među najslabijima"

"Više o činiteljima koji utječu na prijenos ključnih kamatnih stopa u Hrvatskoj možete pronaći u HNBlogu "Koliko je porasta ključnih kamatnih stopa ESB-a preneseno na kamatne stope banaka u Hrvatskoj?" Kako se u analizi navodi, rast ključnih kamatnih stopa prenio se na rast kamatnih stopa na kredite i depozite u bankama u zemljama europodručja, pri čemu je prijenos u Hrvatskoj među najslabijima. Prijenos promjene ključnih kamatnih stopa razlikuje se među pojedinim domaćim bankama, a heterogenost kamatnog prijenosa vidljiva je i među sektorima te instrumentima.

Banke su snažnije povećale kamatne stope u poslovanju s poduzećima nego u poslovanju sa stanovništvom, ali i kamatne stope na kredite u usporedbi s kamatnim stopama na depozite. Intenzivniji porast kamatnih stopa na kredite nego na depozite može se pojasniti nastojanjem banaka da održe kamatnu maržu.

U tekstu su analizirani ključni činitelji koji ublažavaju intenzitet prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje – jednokratni poput pada premije za rizik i rasta viška likvidnosti zbog uvođenja eura te strukturni poput stabilne i rastuće depozitne baze, dominantne uloge depozita u izvorima financiranja banaka, relativno niskog omjera kredita i depozita te malog udjela promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita", rekli su nam iz HNB-a.