Foto: Lider

BDP ĆE u Hrvatskoj ove godine pasti za 1,6 posto, upozorava Hrvatska narodna banka i dodaje kako se izlaz iz krize još ne nazire. HNB u svojoj publikaciji "Financijska stabilnost" tvrdi kako će stanje u eurozoni usporiti oporavak hrvatskog gospodarstva usprkos rastu izvoza i smanjenju uvoza.

Ekonomska politika Hrvatske mora biti usmjerena na jačanje međunarodne konkurentnosti i osiguravanje likvidnosti javnog sektora. Drugim riječima Hrvatska, ako želi izaći iz krize, u narednom razdoblju mora drastično povećati izvoz, a situacija na domaćem tržištu teško će se poboljšati dok poduzeća u državnom vlasništvu ne počnu na vrijeme plaćati svoje dugove.

Da bi se osigurala solventnost državnih firmi, nužno je, tvrde iz HNB-a, nastaviti s konsolidacijom u smjeru postizanja održive razine javnog duga. Što prije vanjski dug države padne do prihvatljive razine, lakše će biti stabilizirati gospodarstvo jer će ostati više sredstava za ulaganje na domaćem tržištu i gospodarske poticaje, čime se otvaraju nova radna mjesta, također bitan faktor u izlasku iz recesije.

Država mora imati jasnu srednjoročnu strategiju rashoda i prihoda, poručuje HNB, jer se samo u tom slučaju mogu transparentno sagledati svi rizici. Ukoliko čuvari državne blagajne javnosti jasno predstave svoje planove za stabilizaciju gospodarstva, ni podrška građana neće izostati. HNB također naglašava kako u krizi treba voditi računa o međugeneracijskoj raspodjeli tereta konsolidacije.

Otežano punjenje državne blagajne zbog manje potrošnje građana velik je problem, upozorava HNB. Naime, ukoliko se u poreznim prihodima iz godine u godinu javljaju drastične razlike, to umanjuje kredibilitet fiskalne politike, a time i kapacitet za zaduživanje po povoljnim uvjetima. Za vjerodostojnost fiskalne politike od velike su važnosti i reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koje moraju osigurati dugoročno održivu razinu manjkova tih sustava.

Zbog dodatnog oporezivanja kamatne stope bi porasle

"Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje gdje će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja", kazao je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, za Banku.hr.

Rohatinski naglašava kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva. Dodaje da se ne može očekivati rast kredita u skoroj budućnosti.

"Hrvatska treba oživiti gospodarstvo, a bankarski sustav za to mora imati visoku likvidnost i treba biti zainteresiran za nove plasmane. Eventualni dodatni porez to sigurno ne bi osigurao", kazao je Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za superviziju banaka.