Foto: Index/HPB

DRŽAVNA banka HPB, poznata po reklami s "Hrvatkom", nedavno je prodala 100 milijuna eura svojih potraživanja po nepoznatoj cijeni profesionalnim utjerivačima dugova i zatvorila stotine računa klijenata koji su joj bili dužni. Klijenti su se žalili da ih tvrtke za otkup dugova sada zovu od jutra do mraka. Tko kontrolira metode utjerivanja otkupljivača dugova?

>> HPB zatvorio račune neplatišama, ljudi ne mogu do svog novca

"Nitko. Nama se javljaju ljudi i žale se. Nisu to samo telefonski pozivi, ima tu sačekivanja, zvonjenja na vrata i obilazaka susjeda. Ima različitih modela pokušaja naplate, iako je model preblaga riječ za to", kaže Igor Vujović, predsjednik Udruge Potrošač.

Ugovorom o cesiji dug se može preprodati. Prema Zakonu o obveznim odnosima za prodaju potraživanja nije potreban pristanak dužnika, ali ga banka o tome mora obavijestiti. No metode utjerivača nisu propisane, nitko ih ne kontrolira.

Potrošač: Neka se jave na policiju ako ih maltretiraju utjerivači

"Savjetujemo potrošačima da se jave na policiju ako ih utjerivači zovu tri-četiri puta dnevno. Svako maltretiranje treba prijaviti, i policija će djelovati iako je riječ o tvrtki za otkup dugova," kaže Vujović koji ne dovodi u pitanje obavezu da se posuđeno vrati. 

Profesionalni utjerivači plaćeni su po učinku pa često pretjeruju u nastojanju da naplate dug. "Nedavno mi se žalila gospođa koja plaća dug na vrijeme. Usprkos tome zovu je svaka tri dana i požuruju, iako je dogovor bio da plati do kraja mjeseca. Nedostaje ljudskosti i etičnosti u pristupu, nisu svi dužnici kriminalci, ne treba im prijetiti i ponašati se kao legalni kamatari," rekao je Vujović.

Blokirani: Odnose se prema nama kao da smo kontejnerske mačke

Nakon što su prodali dugove blokiranih, HBP im je odlučio ugasiti i račune, o čemu su, tvrde, obavijestili klijente. Iz udruge Blokirani komentirali su kako se državna banka prema blokiranim građanima odnosi kao prema "kontejnerskim mačkama", te da su bez obavijesti ugasili račune, a tisuću blokiranih nije moglo podići novac sa svojih zaštićenih računa.

Komentar zatvaranja računa i prodaje dugova zatražili smo u HNB-u.  HPB kaže da je obavijestio HNB, no iz središnje banke su poručili kako bi bilo dobro da su informirali javnost. Odgovorili su Indexu kako je uprava HPB-a u cijelosti odgovorna za poslovanje te da je dužna paziti na usklađenost tih odluka s propisima. "U slučaju postojanja javnog interesa dobra je praksa da uprava obavijesti javnost o razlozima i pravnim osnovama svojeg postupanja", poručili su iz HNB-a.

Napominju da je, u pogledu zaštite potrošača, prodavatelj dužan osigurati da potrošači čiji su plasmani predmet ugovora ne dođu u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema prodavatelju. "HNB u svim slučajevima kada potrošači ukažu - odnosno kada na temelju svojih ovlasti sam utvrdi -  da se ti zahtjevi ne poštuju, poduzima zakonom predviđene mjere", kažu u središnjoj banci.

Banke lani prodale 5,9 mlrd kuna teško naplativih potraživanja

Nije im sporno zatvaranje računa blokiranih, kažu da je ono propisano čl. 212 Ovršnog zakona i Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

HPB smo pitali za koliko su prodali dug tvrtki B2 Kapital (čiji osnivač je iz norveškog grada Osla) no nismo dobili odgovor. Među utjerivačima dugova, najveće prihode prema javno dostupnim podacima imali su: B2 Kapital (100,1 milijuna kuna) i EOS Matrix (71 milijuna kuna). Kod onih malih i novijih dugova uspješnost naplate im je visoka, i do 90 posto, no kod starijih dugova uspješnost pada na 40 posto.

U HNB-u su nam dali podatke iz kojih je vidljivo da su banke lani prodale 5,9 milijardi kuna teško naplativih potraživanja za 1,8 mlrd kuna, što znači da je dug prodan uz popust od 70 posto.