HRejting: Što građani misle o izgradnji spalionica otpada - energana
VEĆINA ispitanika koji su sudjelovali anketi podržava izgradnju modernih spalionica otpada, odnosno energana, pokazalo je najnovije istraživanje HRejting. Anketa je provedena između 15. i 18. rujna na uzorku od 1000 ispitanika, s najvećom mogućom pogreškom od +/- 3,04 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto, piše HRT.
Visoka podrška izgradnji spalionica
Na pitanje treba li Hrvatska graditi moderne spalionice po uzoru na one u Austriji ili Sloveniji, čak 60,4 posto ispitanika dalo je potpunu podršku. Dodatnih 26,1 posto podržava gradnju, ali uz postavljanje strogih uvjeta zaštite okoliša. Protiv se izjasnilo 7,5 posto anketiranih, dok 6 posto nema formiran stav o tom pitanju.
Argumenti za i protiv
Kao ključni razlog za izgradnju najviše ispitanika, njih 41,3 posto, navodi trajno rješavanje problema pretrpanih odlagališta. Slijede proizvodnja električne i toplinske energije (23 posto), smanjenje financijske ovisnosti o drugim državama (19,5 posto) te smanjenje emisija stakleničkih plinova (10,3 posto).
S druge strane, među protivnicima gradnje prevladava nepovjerenje u strogu kontrolu postrojenja, što navodi 27,9 posto ispitanika. Strah od zagađenja zraka i negativnih posljedica za zdravlje izrazilo je 25,4 posto. Pad vrijednosti nekretnina i narušavanje kvalitete života kao razloge navodi po 9 posto anketiranih, dok 6,1 posto smatra da bi spalionice smanjile motivaciju za recikliranje.
Spalionica u Hrvatskoj kao energetsko rješenje
Istraživanje je pokazalo i da građani snažno preferiraju domaće rješenje. Između izgradnje spalionice u Hrvatskoj i plaćanja stranim tvrtkama za zbrinjavanje otpada, čak 82,6 posto odabire gradnju u zemlji radi dugoročnih ušteda. Samo 9,8 posto podržava izvoz otpada, a 7,4 posto je neodlučno.
Ideju da spalionice funkcioniraju i kao energane, čime bi se toplinska energija koristila za jeftinije grijanje, 57,2 posto ispitanika smatra izvrsnom i spremnom za hitnu realizaciju. Za 18,3 posto ideja je dobra, ali samo za lokalnu upotrebu. Da energetska korist ne nadmašuje rizike smatra 13,3 posto, dok je za 5,1 posto takav koncept potpuno neprihvatljiv. Stav nema 6,1 posto anketiranih.
Na pitanje bi li osobno pristali da se njihov dom, radno mjesto ili škola djeteta griju energijom iz spalionice uz niže račune, potvrdno je odgovorilo 60,4 posto građana. Dodatnih 19,3 posto pristalo bi, ali samo ako je postrojenje udaljeno više od 20 kilometara. Takvom se načinu grijanja protivi 12,8 posto ispitanih, a 7,5 posto nije znalo ili željelo odgovoriti.