NAKON što je Fikret Abdić, nakon šest godina medijske šutnje pristao dati ekskluzivni intervju Novoj TV, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Republike Hrvatske Ivan Damjanović zabranio je snimanje intervjua pozivajući se na svoje diskrecijsko pravo pri donošenju takve odluke.

Svoju odluku g. Damjanović je obrazložio činjenicom da ima dvadesetak novinarskih zahtjeva za razgovore sa zatvorenicima i dopusti li meni, morat će i drugima. Meni se takvo objašnjenje učinilo poprilično slabašnim, posebice zbog toga što ovo ne bi bilo prvi - pojasnila je Mirjana Hrga.

"Pregovori oko intervjua traju već dva mjeseca. Nakon što sam dobila njegov pristanak preko njegove obitelji, odnosno sina, u utorak u sudnici dobila sam i osobno njegov pristanak pred više svjedoka." - kazala je Mirjana Hrga u razgovoru za Index.

"S obzirom na to da mu je sutra rođendan, intervju je bio planiran za sutra u 11 sati. Međutim, nakon odbijenice ravnatelja Damjanovića, danas popodne stigla mi je i službena odbijenica iz samog Ministarstva pravosuđa." - kazala nam je urednica Epicentra.

Naime, ako ravnatelj Uprave za zatvorski sustav odbije intervju, mediji imaju pravo obratiti se ministrici pravosuđa te njoj poslati zahtjev za intervju ili zatražiti objašnjenje, kazala nam je Vesna Škare Ožbolt bivša ministrica pravosuđa. Mirjana Hrga je to i učinila, no opet je dobila negativan odgovor bez ikakvog službenog objašnjenja. Jedino objašnjenje odbijenice imala je od ravnatelja Damjanovića.

"Ja sam zaista željela s Abdićem obaviti razgovor. Mislim da bi bio vrlo intrigantan. Govorio bi, između ostalog, i o Agrokomercu, sporazumu s Karadžićem i Miloševićem... Ja se pitam zašto je čudno s ljudima koji su pravomoćno osuđeni napraviti intervju, oni više na ništa ne mogu utjecati" - dodala je Mirjana Hrga.

"Istina je da bi taj intervju bio politički delikatan, međutim ja mislim da u Hrvatskoj ne postoji niti jedna stvar o kojoj se ne bi trebalo otvoreno govoriti" - smatra urednica Hrga.

Na upit što misli tko je zabranio intervju s Abdićem, Mirjana Hrga odgovorila je kako "nema nikakvih indicija, ali da možemo pustiti mašti na volju".

Puhovski: Čini mi se da ima spornih stvari

Budući da Zakon o izvršavanju kazne zatvora ne predviđa zabranu javnog govora zatvorenika, a u Hrvatskoj je od ranije poznata praksa snimanja intervjua u zatvoru, uredništvo emisije "Epicentar" obratilo se Hrvatskom helsinškom odboru za tumačenje kršenja prava zatvorenika.

Predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog kontaktirali smo i mi te je kazao kako se može uložiti prosvjedna nota zbog "odbijenice".

"Zbog zabrane snimanja intervjua može se prosjedovati jer su sebi uzeli diskrecijsko pravo što znači da nisu dali obrazloženje. Mogli su reći, ako već nisu željeli pristati na intervju, da odbijaju dati pristanak zbog njegovog zdravstenog stanja." - kazao nam je Puhovski dodajući: "Pa, imali smo Marka Marčinka čitav sat kod Stankovića. Na prvi pogled mi se čini da je sporno to što su odbili intervju, međutim najbolje je pričekati do sutra kada ću dobiti na uvid potpunu dokumentaciju".

Vesna Škare Ožbolt: Uobičajeno je da se takav intervju odobri

Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt kazala je također kako je uobičajeno da se, kada je čovjek dugo u zatvoru i kada je pravomoćno osuđen, dozvoli intervju. "Pogotovo ako je to zanimljivo javnosti" - dodala je.

"Intervju je dao Marko Marčinko, davali su i neki drugi. Prema tome ne vidim razloga zašto ne bi i on dao intervju. Naravno, da se intervjui ne dozvoljavaju u slučajevima u kojima bi oni mogli utjecati na svjedoka ili u vrijeme pritvora." - komentirala je bivša ministrica pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa već je pokušalo zabraniti intervju

Komentar o zabrani intervjua dobili smo i od novinara Jutarnjeg lista Hrvoja Appelta kojemu je također u posljednjem trenutku bio odbijen intervju sa zatvorenicima u kaznionici Lepoglava čiji je cilj bio prikazati loše stanje u zatvoru.

Nakon mjeseci natezanja oko intervjua, te nakon što je za intervju sve bilo dogovoreno, Appelt je došao u zatvor i dok je razgovarao s upraviteljem zatvora, stigao je telefaks iz Zagreba u kojem se intervju zabranjuje, te mu se nudi intervju sa zatvorenicima koje će mu oni odabrati.

Nakon što je ipak uspio odraditi intervju, tekst je u ladici mjesec dana čekao da izađe na vidjelo, jer je Ministarsvo pravosuđa, svom silom pokušalo zaustaviti njegovu objavu.

"Ne čudi me da nisu dali razgovarati s Fikretom Abdićem, jer znam da je jedan istražni sudac s Općinskog suda u Zagrebu vratio pismo na pet stranica u kojem je jedan čovjek u pritvoru, još neosuđen, znači kojemu nije dokazana krivica, otkrivao nepravilnosti koje su se događale za mandata Miomira Žužula od vremena dok je bio veleposlanik i za vrijeme dok je bio ministar vanjskih poslova" - rekao je za Index Appelt.

Spomenimo još samo da su o takvim i sličnim pokušajima da javnost ne dozna informaciju upoznati i Hrvatsko novinarsko društvo, kao i europske institucije koje se bave slobodom govora.

O Fikretu Abdiću

Karlovački Županijski sud je Abdića, u srpnju 2002., proglasio krivim za ratni zločin i osudio ga na 20 godina zatvora. U obrazloženju te presude, kao i kasnije u presudama Vrhovnog suda, ističe se da je dokazano da je Abdić, protivno Ustavu BiH, proglasio tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i kao vrhovni zapovjednik tzv. narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave AP ZB-a.

U tim se logorima prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo ih na službu u paravojsci, a najmanje troje ljudi umrlo je zbog zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo oko pet tisuća ljudi.

Kazna je ipak u ožujku 2005. godine pravomoćnom i izvršnom presudom Vrhovnog suda smanjena s 20 na 15 godina uz stajalište da je kazna od 20 godina previsoka, "s obzirom na činjenicu cjelokupnog ratnog stanja i sveukupnost teških ratnih zločina koji su počinjeni na širem teritoriju formiranih država nakon raspada bivše SFRJ".

A.H.