Foto: Goran Novotny / Cropix

ONI SU lažljivi, podmitljivi, bahati, arogantni obmanjivači javnosti, tako bi prosječan Hrvat opisao prosječnog hrvatskog političara, valjda najomraženije zanimanje u ovoj državi.

Pokazalo je to najnovije istraživanje Ciceron komunikacija koje je proveo GFK - Centar za istraživanje tržišta na uzorku od tisuću ispitanika koji su iznosili vlastita viđenja javnih nastupa govornika koji dominiraju hrvatskim medijskim prostorom.

Tako u izbornoj godini čak 41 posto ispitanika navodi laž, neiskrenost i obmanjivanje javnosti kao glavne zamjerke političarima i javnim osobama. Taj poražavajući rezultat podebljava se i mišljenjem da su isti bahati, arogantni, svadljivi, podmetljivi te loši govornici.

Uvjerljivi govornik može biti dobar manipulator

"Rezultati pokazuju nepovjerenje prema političarima uopće, a paralelno istraživanje po kojemu više od 50 posto birača ne želi izaći na izbore uklapa se u opću negativnu percepciju političara. Ako se sjetimo da je  prije dvije godine Ciceron proveo istraživanje za izbor najboljeg govornika u politici i da je uvjerljivo pobijedio Ivo Sanader, jasno je da su ljudi shvatili da uvjerljiva retorika ne mora nužno biti etična te da onaj tko je savladao vještinu govorništva može lako i manipulirati masama", kazala je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja Mirela Španjol Marković, direktorica Cicerona i vodeći stručnjak u Hrvatskoj na području primijenjene retorike.

Direktor Manjurge i stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan smatra kako hrvatski političari nikako ne žele shvatiti da je politika posao kao i svaki drugi i da se za njega treba stalno školovati i usvajati nove vještine. "Rezultati istraživanja su još jedno u nizu upozorenja koje im šalje hrvatska javnost nezadovoljna odnošenjem politike prema onima koji ih biraju. Ako bračna kriza nastaje jer se partneri ne znaju međusobno slušati, tada smo svjedoci jednog pravog bračnog brodoloma, budući da su hrvatski političari prestali slušati birače. I tada je moguće da ih čovjek s govornom manom mora vraćati na pravi put. Pametnome dosta!", kaže Macan.

Stanovnici Sjevernog Jadrana najviše toleriraju laž

Tatjana Rajković iz GfK Croatia istakla je zanimljive regionalne razlike u doživljaju javnog govora: nepismenost i nepoznavanje pravopisa kao glavnu manu ističe čak 17 posto Istrijana i Primoraca, dok loše izražavanje najmanje smeta Slavoncima, tek njih 4,2 posto. Istovremeno stanovnici Sjevernog Jadrana s udjelom od 23 posto najviše toleriraju laž koja pak najviše ljuti skoro polovicu istočne hrvatske populacije. 7,2 posto pripadnika jačeg spola ističe izgled kao najvažniju osobinu dobrog govornika koji je bitan za tek 1,2 posto žena.