POVEĆANA neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja dovodi i do rasta štednje, istaknuto je u analizi HGK u povodu Svjetskog dana štednje, pri čemu podaci HNB-a pokazuju da su depoziti kućanstava krajem rujna na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9.1 posto.

Prema najnovijim podacima HNB-a, depoziti kućanstava su krajem rujna iznosili 240.3 milijarde kuna i bili su za 1.6 milijardi kuna, ili 0.7 posto, veći u odnosu na kolovoz, dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9.1 posto.

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su poručili da u 2021. godini, u kojoj je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast.

Pozivajući se na podatke HNB-a od kolovoza, istaknuli su da je rast depozita na godišnjoj razini zabilježen u svim županijama, u rasponu od 4.2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 14.3 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U kojim dijelovima Hrvatske se najviše štedi?

Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija depozita očekivano je najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67.2 milijarde kuna, što je udio od 29 posto. 

Nadalje, ako se promatraju depoziti "per capita" po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz na razini iznad 50 tisuća kuna nalaze se županije Jadranske Hrvatske, izuzev Ličko-senjske, dok su Grad Zagreb i Zagrebačka županija jedine takve među kontinentalnim županijama. 

Prva je Istra, zadnja je Vukovarsko-srijemska županija

Pritom, prva je Istarska županija (85.249 kuna), slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), dok je na začelju Vukovarsko-srijemska županija (26.068 kuna). Na razini Hrvatske depoziti "per capita" iznose 57.555 kuna, što je iznad prošlogodišnjeg iznosa na razini Hrvatske od 53.103 kune, pokazala je analiza HGK.

Struktura depozita kućanstava prema vrstama depozita pokazuje da je vidljiv nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju), što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanja sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita. 

Tako, prema kolovoškim podacima HNB-a, udio oročenih depozita iznosi 33.6 posto, što je pad udjela za 4.7 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine, dok je udio štednih depozita dosegnuo 35 posto, uz rast za 2.2 postotna boda, a depozitnog novca 31.4 posto, što je više za 2.5 postotnih bodova, izvijestili su iz Komore.

"Oscilacije štednje bile su goleme"

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher rekao je u izjavi, koja se prenosi u objavi, da povećanje štednje hrvatskih građana u bankama ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom covid-19, uvijek više štedi. 

Da sve dok je neizvjesnost glede budućih gospodarskih kretanja povišena, isto će biti i sa štednjom, također je istaknuo i glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, apostrofirajući da su oscilacije štednje bile goleme.

Tako se uslijed izbijanja pandemije i posljedičnog nedostatka dobara, a osobito usluga, kao i opreza i straha zbog potencijalnog gubitka prihoda, štednja "preko noći" udvostručila.

Otključavanje gospodarstva i oporavak povjerenja omogućili su postupno vraćanje pretpandemijskim obrascima potrošnje i štednje, iako je štednja uglavnom i dalje nešto povišena u odnosu na uobičajene razine, rekao je Šošić.

Naveo je i da su glavninu novčanih viškova akumuliranih nakon izbijanja pandemije građani polagali u banke u obliku depozita. Također, štednja se usmjeravala i u otplatu potrošačkog duga, a tu su i uvijek atraktivna ulaganja u stambene nekretnine, pa su i stambeni krediti rasli sve brže, uz sve očitije naznake precijenjenosti.

"Stjecati navike štednje od malih nogu"

Član Uprave Hrvatske poštanske banke i zamjenik predsjednika Udruženja banaka HGK Anto Mihaljević rekao je da značajnu ulogu i mjesto banaka vidi u oporavku gospodarstva i pružanju potpore daljnjem razvoju Hrvatske. "Time stvaramo i pretpostavke da sve veći broj građana može štedjeti bez značajnog smanjenja potrošnje i velikih odricanja", izjavio je Mihaljević, apostrofirajući da je štednja građana pretpostavka sigurnije budućnosti.

Predsjednik Uprave PBZ stambene štedionice Branimir Čosić rekao je da je vrlo važno da se navike štednje počnu stjecati već od malih nogu, a da se putem stambene štednje mogu stvoriti dobri temelji za rješavanje stambenih potreba u budućnosti, dok je predsjednik Uprave ZB Investa i predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK Hrvoje Krstulović istaknuo važnost štednje putem ulaganja u investicijske fondove.

"Investicijski planovi, to jest mjesečne uplate u investicijske fondove na duži niz godina, jedan su od osnovnih oblika štednje u razvijenim zemljama. Mjesečni iznosi, kao dio tekućih primanja, omogućavaju veću rizičnost fondova u koje se ulaže i time potencijalno veći prinos. Takva štednja uvijek je dostupna bez dodatnih ograničenja", kazao je Krstulović.

Članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Eva Horvat istaknula je da gotovo 400 tisuća hrvatskih građana štedi u jednom od dobrovoljnih mirovinskih fondova, u kojima se nalazi imovina od 7,3 milijarde kuna. 

"Ova vrsta štednje ima brojne prednosti koje dolaze do izražaja osobito u okružju niskih kamatnih stopa. Štednjom u dobrovoljnome mirovinskom fondu preuzimamo osobnu odgovornost za svoju budućnost koja će nam pružiti osjećaj sigurnosti i pouzdanja", ustvrdila je Horvat u izjavi koja se prenosi u HGK-ovoj publikaciji.

Rast štednje u Hrvatskoj stalan

Povodom Svjetskog dana štednje analizu je objavila i Zagrebačka banka (Zaba), u kojoj je njen glavni ekonomist Hrvoje Dolenec izjavio da je rast štednje u Hrvatskoj stalan, a da su razlozi za to rast BDP-a, životnog standarda i raspoloživog dohotka.

"U posljednje dvije i pol godine kretanje financijske imovine stanovništva Hrvatske ukazuje na ubrzanje tog rasta. To je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije, kada je to ubrzanje štednje bilo dijelom prisilno, zbog ograničenog kretanja i putovanja te manje dostupnosti različitih uslužnih aktivnosti poput restorana, kafića, rekreativnih aktivnosti, a dijelom dobrovoljno, iz predostrožnosti i zabrinutosti za budućnost“, rekao je Dolenec, apostrofiravši da depoziti i gotovi novac zajedno čine gotovo polovinu ukupne financijske imovine kućanstava, iako donose najniži prinos u odnosu na ostale oblike štednje.

To da se mijenja struktura štednje u depozitima i da građani svoj novac sve više ostavljaju na tekućim i deviznim računima istaknuo je i direktor Štednje, ulaganja, osiguranja te transakcijskih proizvoda u Zabi Igor Pavlović, također apostrofirajući da su niske kamatne stope svakako među najbitnijim razlozima za smanjenje navike oročavanja. 

"U obzir je svakako potrebno uzeti i nedovoljnu razinu financijske informiranosti i svjesnosti o potrebi upravljanja financijama, što najčešće dovodi do odgode štedno-ulagačkih odluka. Strah od gubitka vrijednosti, nedovoljno poznavanje rizika i karakteristika financijskih proizvoda, nepovjerenje prema dugoročnom ulaganju te negativna iskustva iz prošlosti samo su neke od najčešćih prepreka s kojima se suočavaju građani", izjavio je Pavlović.