POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da smanjenje PDV-a na gorivo trenutačno nije opcija koju Vlada razmatra, iako dizel od sutra poskupljuje na 1.91 euro po litri.

"Zadiranje u porez na dodanu vrijednost nije nešto što je u ovom trenutku na stolu", rekao je Ćorić na obilježavanju Dana carinske službe.

Dodao je da će Vlada učiniti sve kako cijena litre goriva ne bi prešla dva eura. Kaže da još postoji prostor za intervenciju u trošarine, i kod dizela i kod benzina.

Dizel od sutra 1.91 euro

Vlada je danas na telefonskoj sjednici ponovno intervenirala u cijene goriva. Trošarina na dizel dodatno je smanjena za tri centa po litri, ali će dizel unatoč tome od sutra poskupjeti za šest centi, na 1.91 euro po litri. Benzin će poskupjeti za jedan cent, na 1.74 eura.

Plavi dizel poskupljuje deset centi, na 1.50 eura po litri. Kilogram plina za spremnike stajat će 1.41 euro, tri centa više nego dosad, dok će plin za boce poskupjeti četiri centa, na 1.99 eura po kilogramu.

Nove cijene vrijedit će od sutra, 22. rujna, sljedećih sedam dana.

Vlada tvrdi da bi bez njezinih mjera cijene bile znatno više. Prema izračunu objavljenom nakon današnje sjednice, litra benzina stajala bi 1.95 eura, a dizela 2.26 eura.

Trošarine na dizel spuštene i ispod europskog minimuma

Ćorić je rekao da Vlada još ima prostora za intervenciju upravo preko trošarina.

Podsjetio je da je Hrvatska od Europske komisije tražila i dobila odobrenje za spuštanje trošarine na dizel ispod minimuma koji inače propisuju pravila Europske unije.

Vlada je danas objavila da je, nakon novog smanjenja od tri centa, trošarina na dizelsko gorivo sada ukupno deset centi po litri ispod tog europskog minimuma.

"Određeni manevarski prostor za daljnju intervenciju postoji", rekao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, smanjivanje domaćeg dijela trošarina dosad je državni proračun stajalo oko 200 milijuna eura.

Vlada si je proljetos omogućila i spuštanje PDV-a

Iako Ćorić sada kaže da smanjenje PDV-a nije na stolu, Vlada si je ranije ove godine zakonom otvorila upravo tu mogućnost.

Hrvatski sabor je 30. travnja izmijenio Zakon o PDV-u tako da Vlada u slučaju poremećaja na energetskom tržištu može uredbom, na ograničeno vrijeme, promijeniti stopu PDV-a na energente. Izmjene su stupile na snagu početkom svibnja.

Ćorić je tada tu mogućnost nazivao krajnjom mjerom i govorio da Vlada želi imati instrument za brzu intervenciju ako sukob na Bliskom istoku dovede do snažnijeg rasta cijena energenata.

Za sada se Vlada, međutim, odlučila na regulaciju najviših cijena, ograničavanje marži i rezanje trošarina.

Zašto dizel raste puno više od benzina?

Ćorić je rast cijena prije svega povezao sa sukobom na Bliskom istoku. Rekao je da su cijene derivata, posebno dizela, dosegnule povijesno visoke razine te da su hrvatske cijene zbog Vladinih intervencija i dalje znatno niže od europskih.

Najnoviji podaci Europske komisije pokazuju da je 14. rujna prosječna cijena litre dizela u EU iznosila oko 2.16 eura, a benzina oko 2.06 eura. Obje su cijene bile na rekordnim razinama u seriji podataka Komisije koja počinje 2005. godine.

Problem pritom više nije samo cijena sirove nafte. Europa se suočava s nestašicom prerađenih naftnih proizvoda, posebno dizela, niskim zalihama i vrlo visokim rafinerijskim maržama. Na opskrbu utječu sukob na Bliskom istoku, poremećaji u transportu nafte i derivata te smanjena dostupnost ruskog dizela.

Zbog toga cijena dizela može snažno rasti čak i kada cijena barela sirove nafte stagnira ili privremeno pada. Europska središnja banka ranije je također upozorila da su u aktualnom energetskom šoku upravo rafinerijske marže postale znatno važniji dio konačne cijene goriva.

Ćorić smatra da će stabilizacija situacije na Bliskom istoku riješiti i velik dio problema s inflacijom.

"Kada se to stabilizira, bit će riješen i najveći dio problema s inflacijom", ustvrdio je.