HRVATSKA od danas na godinu dana preuzima predsjedanje Strategijom EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), političkim okvirom s 10 zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. godine baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima.

Hrvatska, koju je nakon ulaska u EU prije deset godina napustilo 400.000 stanovnika, inicirala je tu temu sa zemljama iste demografske sudbine.

U Sarajevu je prošli tjedan održan ministarski forum Strategije EU za jadransku i jonsku regiju. Radi se o političkom okviru u kojem Europska komisija ima ulogu savjetnika, a u njemu sudjeluju četiri članice Europske unije (Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka) te BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino.

Na raspolaganju im je 10 milijuna eura

Zemlje na prostoru sa 70 milijuna stanovnika trenutno surađuju u četiri područja: "Plavi rast" (vezan za more), "Povezivanje regije" (gradnja cesta, plinovoda i puteva), "Kvaliteta okoliša" i "Održivi turizam".

Ubuduće bi trebale surađivati i u području socijale što je bio prijedlog Hrvatske koji su prihvatile ostale zemlje.

"Razgovarali smo o nekim idejama, a tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se rasprave o konkretnoj suradnji. U ožujku je predviđena konferencija na tu temu", kaže Naida Mekić iz hrvatske Uprave za upravljanje operativnim programima EU. 

Zemljama tog područja na raspolaganju je 10 milijuna eura iz EU programa IPA ADRION za razdoblje od 2021. do 2027. godine, pa bi se dio tog novca trebao preliti u prekvalifikacije radnika, uključivanje starijih osoba na tržište rada, integraciju tržišta rada za mlade te druge oblike obuke i prekogranične razmjene iskustva.

U svim zemljama jadransko-jonskog prostora, osim u Sloveniji, stopa zaposlenosti je niža od prosjeka EU, kao i stopa zapošljavanja ranjivih skupina ljudi.

Cilj je da ljudi ostanu u regiji

Hrvatski ministar rada i socijalne politike Marin Piletić kaže da Hrvatska već ima vlastite alate za suzbijanje nezaposlenosti, poput programa "Zaželi - program za zapošljavanje žena", putem kojeg nezaposlene žene uključuje na tržište rada na način da im se plaća za obilazak i njegu starijih osoba po kućama.

"Jedna dimenzija tog programa je uključivanje dugo nezapošljivih žena na tržište rada, a druga je pružanje socijalnih usluga starijim ljudima, posebice u ruralnim područjima", kaže Piletić koji je bio u Sarajevu na ministarskom forumu. 

"Ovaj jugoistočni dio Europe većinski jest ruralno područje pa dobre modele kojima se hvalimo u Europskoj uniji želimo ponuditi kao jedan od modela našim susjedima izvan EU", dodaje.

Piletić napominje da Hrvatska već ima niz drugih programa prekogranične suradnje sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, a da ovom inicijativom želi unaprijediti socijalna prava "u tim zemljama koje su na putu u EU".

"U trenutku kada Hrvatska uvozi inozemnu radnu snagu, prvenstveno iz susjednih zemalja, želimo im doprinijeti unapređenjem socijalnih prava, posebno njihovim osjetljivim skupinama", izjavio je.

Italija: Socijala je noga stola koja nedostaje

Italija, koja se također suočava s demografskim deficitom i dolaskom neeuropskih migranata, podržava socijalu kao peti stup ovog političkog okvira.

"Smatramo da je socijala noga stola koja nedostaje kako bi Strategija EU za jadransko-jonsku regiju bila stabilna", kaže Rossella Rusca, zadužena u talijanskoj vladi za EU fondove.

Vjeruje da će zemlje kandidati za ulazak u EU time dobiti alate koji postoje u EU, a sve zemlje usuglasiti metodologiju rada u socijalnim pitanjima i razmjenjivati informacije.

Gilles Kittel zadužen je u Europskoj komisiji za provođenje jadransko-jonske strategije, čiji je politički cilj približiti zemlje zapadnog Balkana članstvu u EU.

Kittel je puno putovao tim zemljama u posljednje vrijeme pa je svjestan da ljudi odande žele emigrirati u bogatije članice EU, uključujući njegovu rodnu Francusku.

"Veliki izazov za ove zemlje jest 'odljev mozgova' i nezaposlenost mladih. Zato je važna socijala, kao peti stup naše strategije", kaže. "Cilj je da ljudi ostanu u ovoj regiji, da se poprave uvjeti zapošljavanja", dodaje.