Foto: FAH, Balkan insight

RADIKALNE i revizionističke poruke hrvatske političke desnice nailaze na plodno tlo među mnogobrojnim zajednicama hrvatskih iseljenika, piše Sven Milekić za portal Balkan Insight. U nastavku prenosimo najbitnije dijelove njegove analize.

"Hrvatska dijaspora već je dva stoljeća razasuta diljem kugle zemaljske, no još uvijek održava čvrste veze s matičnom zemljom.

Hrvatska država u svojem ustavu 1990. godine obvezala se na 'posebnu skrb' za Hrvate koji žive u inozemstvu. Danas u Hrvatskoj postoji Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i vladin Savjet za Hrvate izvan RH. Dio dijaspore održava osobito bliske veze s hrvatskom ekstremnom desnicom i simpatizira ustaški pokret.

U Australiji je krajem prosinca medijsku buru podigao izbor australskog Hrvata Ante Jurića u Vijeće vlade. Jurić je za jednu emisiju na hrvatskom jeziku izjavio da NDH nije bio nacistički satelit nego 'hrvatska država', a Ante Pavelić jedan od najvećih Hrvata u povijesti."

Njemački desničari pouzdaju se u Crkvu

"Najviše Hrvata izvan domovine živi u Njemačkoj, njih čak 440.000. U Njemačku se najviše iseljavalo 1960-ih te nakon pristupa Hrvatske EU-u 2013. godine.

Novinar Danijel Majić koji piše za njemački list Frankfurter Rundschau smatra da hrvatska dijaspora u Njemačkoj ima čvrste veze s hrvatskom ekstremnom desnicom.

Udruga U ime obitelji u Njemačkoj ima de facto ogranak, a desničarskom pokretu u dijaspori posebice potpomaže Katolička crkva, navodi Majić.

'Katoličke misije u Njemačkoj iseljenicima daju prostor za političke skupove i debate', kaže Majić.

Majić navodi da njemačka Katolička crkva često 'nije obaviještena' o aktivnostima unutar hrvatskih misija. Međutim, ona ih djelomično financira, a Crkvu dijelom financira njemačka država.

Jedan od čestih posjetitelja tih misija je televizijska ličnost Velimir Bujanec, voditelj kontroverzne desničarske emisije Bujica, a nekoliko misija na poziv hrvatskog svećenika nedavno je posjetio i admiral Davor Domazet-Lošo.

Prema Majiću, događaje u dijaspori sponzoriraju i desničarske stranice poput Dnevno.hr i njezin tjednik 7dnevno.

'To je dio sistema u kojem katolička crkva promovira stajališta ekstremne desnice', smatra Majić."

Cilj je revizija povijesti

"Stranka U ime obitelji - projekt Domovina diljem Njemačke organizirala je projekcije dokumentarca Jasenovac - Istina Jakova Sedlara. Dokumentarac je pokupio brojne kritike zbog nijekanja ustaških zločina.

Desničarski radikali u dijaspori ustaše često smatraju pozitivcima, tvrdi Majić.

Hrvatska crkva u Njemačkoj čvrsto je stala iza generala Praljka i okrivila Haški sud za njegovu smrt. Njemačka crkva odlučila se distancirati od takvih izjava objavom da svećenici 'ne bi trebali osporavati presudu Haškog suda'.

Mnogi Hrvati u dijaspori aktivno su sudjelovali u financiranju Domovinskog rata, usprkos UN-ovu embargu na oružje. Također su podupirali hrvatsku stranu u ratu u Bosni sredinom devedesetih.

'Hrvati su u Frankfurtu prikupljali novac da kupe tenk za HVO na Kupresu, a mladići su odlazili u rat u Hrvatsku. Odlazili bi se boriti za vrijeme odmora i vraćali se raditi u Njemačku', prisjeća se Majić.''

Zajednica u Latinskoj Americi polako nestaje

"U Argentini danas živi oko 250.000 potomaka Hrvata. Međutim, veze s Hrvatskom među njima su slabije jer ih se većina onamo odselila početkom 20. stoljeća, zbog bolesti vinove loze u Dalmaciji.

Drugi val iseljenika u Argentinu činili su ustaški pristaše koji su bježali pred komunistima nakon Drugog svjetskog rata. Neki od njih bili su najviši dužnosnici NDH, uključujući samog Pavelića i Eugena Didu Kvaternika.

Dijaspora iz Argentine ipak je naoružavala hrvatsku stranu tijekom ratova u devedesetima, a u trgovanje oružjem bili su uključeni i najviši argentinski državni dužnosnici.

Tadašnji argentinski predsjednik Carlos Menem 2013. godine osuđen je na sedam godina kućnog pritvora zbog sudjelovanja u isporuci oružja Hrvatskoj.

Danas samo 5000 Hrvata u Argentini, Paragvaju i Urugvaju ima hrvatsko državljanstvo i pravo izlaska na hrvatske izbore. Na izbore 2015. i 2016. godine izašlo ih je tek stotinjak.

Međutim, hrvatska manjina u Argentini još uvijek je naklonjena desnici. 2012. godine glasali su protiv priključenja Hrvatske Europskoj uniji, a 2013. godine za definiranje braka kao zajednice između muškarca i žene.

Mnogi pripadnici dijaspore u Argentini vijesti o matičnoj zemlji dobivaju iz desničarskih medija, uključujući radijsku emisiju Croacias Totales te emisije Bujica i Markov trg. Također su javno osudili nedavnu presudu protiv Praljka", zaključuje Milekić za Balkan Insight.